Američki predsjednik
Donald Tramp ponovo je zaprijetio da će proglasiti vanredno stanje kako bi obezbijedio finansijska sredstva za zid na granici SAD i Meksika, bez odobrenja Kongresa.
Predsjednik SAD, koji je u četvrtak obišao patrolnu stanicu na granici u Makalenu u Teksasu, rekao je da ukoliko Kongres ne odobri finansijska sredstva za izgradnju zida, on će „vjerovatno, skoro bih rekao definitivno“ proglasiti vanredno stanje kako bi zaobišao poslanike.
„Imam apsolutno pravo da proglasim vanredno stanje“, rekao je Tramp novinarima.
Tramp odbija da potpiše zakon za finansiranje i ponovo otvaranje vlade ukoliko on ne uključuje 5,7 milijardi dolara za postavljanje fizičke barijere duž granice SAD i Meksika.
Američka savezna administracija ostaje „zaključana”, a zaposleni bez plate pošto su propali novi pregovori između
Trampa i predstavnika Demokratske stranke, koja čini većinu u Kongresu.
Bio je to kratak sastanak, tvrde svi učesnici. Na jednoj strani predsjednica Kongresa
Nensi Pelosi i senator
Čak Šumer, oboje iz Demokratske stranke, koja ima većinu, na drugoj republikanski predsjednik Donald Tramp.
Cilj sastanka je bio dogovor oko saveznog budžeta za 2019. bez kojeg je savezna administracija blokirana, a više od 800.000 zaposlenih ne prima plate.
Takve blokade nijesu strane SAD, ali to da dogovora nema 19 dana je najduža blokada od 1995. godine.
Problem je nastao zbog predsjednikovog zahtjeva da se odobri pet milijardi dolara za zid na granici sa Meksikom koji bi bio fizička prepreka ilegalnim migrantima. Predstavnici Demokratske stranke oštro se protive tome.
Sudeći prema njegovoj objavi na Tviteru, predsjednik Tramp je sjeo za sto spreman da pristane na momentalni prekid blokade ako mu odgovore da li će za 30 dana Kongres pristati na izgradnju zida.
Kada je ponovo dobio negativan odgovor od Nensi Pelosi, rekao je samo „baj-baj” i ustao poručujući da tu više nema posla.
Pelosijeva i Šumer su poslije izlaska iz Situacione sobe u Bijeloj kući, gdje su se susreli sa predsjednikom, medijima izjavili da su totalno iznenađeni i da su prisustvovali još jednom predsjednikovom „tantrumu”.
Lider demokrata u Senatu, senator Šumer, rekao je da je predsjednik pitao gospođu Pelosi da li će odobriti „njegov zid” i, kada je dobio negativan odgovor, lupio je šakama o sto i rekao da nemaju o čemu više da razgovaraju i uz pomenuto „baj-baj” ustao i izašao iz sobe.
Nensi Pelosi je dodala da Tramp vjerovatno misli da je za finansiranje zida dovoljno da Pelosijeva i Šumer „traže pare od svojih tata”, ali da država ne funkcioniše onako kako je Tramp navikao u životu.
Potpredsjednik
Majk Pens događaj je opisao malo drugačije, rekavši da je predsjednik ušao u sobu i čak im ponudio slatkiše, da nijednog trenutka nije podigao glas, a da o lupanju o sto nema ni govora.
Predsjednik Tramp traži 5,7 milijardi dolara za metalnu barijeru na granici sa Meksikom, što je bilo jedno od njegovih ključnih predizbornih obećanja.
U prilog mu ne ide to što su ilegalni prelasci bili na rekordno niskom nivou u 2018, dok mnogi tvrde da se 90 odsto droge preko granice prošvercuje na legalnim prelazima.
Blokada utiče na rad devet saveznih agencija, a počela je 22. decembra. Predsjednik Tramp izjavljivao je da, što se njega tiče, može da traje mjesecima i godinama, ali da on od zida ne odustaje.
Ovo je dvadeseta blokada administracije od reforme 1974. i, ako potraje još samo dva dana, biće najduža u istoriji, duža od one koja je počela u decembru 1995. pod predsjednikom
Klintonom i trajala je 21 dan.
Blokade su u prosjeku trajale osam dana i nijesu ostavljale značajne posledice.
Ovoga puta mnogi zaposleni strepe da neće moći da plate rate kredita i stanarine.
U političkom smislu i to u godini kada se očekuje početak predizborne kampanje za izbore u novembru 2020, blokada pokazuje produbljivanje podjele u SAD.
Ankete pokazuju da 51 odsto Amerikanaca krivi predsjednika za blokadu, ali i da mu 77 odsto republikanskih birača drži stranu i smatra da je u pravu kada traži izgradnju zida.
Predsjednik Tramp pominje mogućnost da novac za izgradnju zida dobije preko vanrednih mjera na koje ima pravo, ali bi to mogao biti veoma rizičan politički manevar za njega.