Osnovni sud u Cetinju odbio je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva u tom gradu da se u istrazi o nestanku 2.900 predmeta iz Narodnog muzeja na Cetinju obave pretresi stanova bivših direktora te ustanove Petra Ćukovića i Pavla Pejovića.
Pejović je u izjavi za „Dan“ potvrdio da je saslušavan u istrazi o nestanku predmeta u Muzeju, ali je kazao da je to „smiješna priča“.
- Pomisao da bi se ti predmeti mogli naći u mom stanu je obična glupost. Saslušavan sam jednom u tužilaštvu. To je smiješno. Ispravljanje „krive Drine“. Država sad traži žrtveno jagnje za nešto što se desilo toliko godina ranije. Nikada nisam imao čak ni pomisao da počinim neku kriminalnu radnju- kazao je Pejović.
Redakcija „Dana“ juče je pokušala da stupi u kontakt i sa Ćukovićem, ali mu je broj koji nam je dostupan bio isključen.
Tužilaštvo je u obrazloženju svog zahtjeva navelo da postoji mogućnost da bi se neki od nestalih predmeta možda mogli naći u stambenim objektima bivših direktora Narodnog muzeja. Ipak, sudija za istragu Osnovnog suda u Cetinju odbacio je taj zahtjev kao neosnovan. Tu odluku podržao je i sud, a tužilaštvo nema pravo žalbe.
Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju je u zahtjevu za pretres stanova Ćukovića i Pejovića ocijenilo da oni kao direktori Narodnog muzeja nijesu preduzeli radnje koje su bili dužni da preduzmu, te da je to dovelo do nekompletne dokumentacije u muzeju i nestanka 2.900 predmeta. Tužilaštvo je ocijenilo da postoji osnov sumnje da bi se u radnjama dvojice bivših direktora Narodnog muzeja u Cetinju mogla steći bitna obilježja bića krivičnog djela nesavjestan rad u službi. Iz tog razloga su tražili i pretresanje njihovih stanova, smatrajući da bi se u njima možda mogao naći dio nestalih dragocjenosti.
Ipak, sud je ocijenio da ovo obrazloženje nije dovoljno. U odluci kojom je odbijen ovaj zahtjev navedeno je da u spisima predmeta nije navedeno da su Ćuković i Pejović otuđili sporne predmete. Takođe, sud smatra da nijesu dati jasni razlozi iz kojih bi proistekla sumnja da su oni počinili krivično djelo nesavjestan rad u službi. Sudije su ukazale i da u spisima tužilaštva nije navedeno kada su dvojica bivših direktora muzeja mogli počiniti krivično djelo, zbog čega sud nije bio u mogućnosti da razmatra ni eventualnu zastarjelost.
Tužilaštvo je istražne radnje u ovom predmetu pokrenulo po krivičnoj prijavi muzejskog tehničara Aleksandra Berkuljana, koji tvrdi da je iz Narodnog muzeja Crne Gore na Cetinju tokom nekoliko poslednjih decenija nestalo više od 2.900 predmeta. U krivičnoj prijavi je naznačeno da je tokom 2013. godine od strane Uprave za kulturna dobra sproveden proces revalorizacije kulturnih dobara, pri čemu je konstatovano da nedostaje preko 2.900 muzejskih predmeta u vlasništvu Narodnog muzeja Crne Gore, zbog čega je od strane rukovodstva Narodnog muzeja CG, po službenoj dužnosti, trebalo da bude pokrenut postupak protiv Ćukovića, Pejovića i odgovornih lica iz Ministarstva kulture, što nije urađeno, niti je nestanak predmeta prijavljen nadležnim organima.
– U prijavi je navedeno da su rukovodstvu Muzeja i službama Ministarstva kulture već najmanje tri decenije poznate nezakonitosti u muzejskoj dokumentaciji, koja je nekompletna i nesavjesno vođena, iz kojih razloga zastupnik optužbe smatra da postoji osnov sumnje da su se u radnjama Ć.P. stekla bitna obilježja bića krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 417 stav 3 u vezi sa stavom 1 i 2 Krivičnog zakonika Crne Gore i da će se radnjom pretresanja eventualno pronaći predmeti u vlasništvu Narodnog muzeja Crne Gore, zbog čega i predlažu donošenje naredbe za pretresanje – piše u rješenju suda.
Sud je istakao da nijesu navedene konkretne radnje koje su preduzeli Pejović i Ćuković iz kojih bi proizilazila osnovana sumnja da su izvršili krivična djela nesavjestan rad u službi.
– Nije navedeno ni vrijeme eventualno preduzetih radnji, osim što je naznačeno do kada su njih dvojica bili na mjestu direktora Muzeja. Ukoliko bi se zaključilo da je državni tužilac smatrao da postoji osnovana sumnja da su oni u tom vremenu izvršili krivčno djelo, imajući u vidu prirodu krivičnog djela nesavjestan rad u službi, vijeće ne može cijeniti ni eventualnu zastarjelost krivčnog gonjenja. Nejasno je, takođe, zbog čega je potrebno pretresanje stana osumnjičenog kada se u razlozima zahtjeva za donošenje naredbe za pretresanje ni u jednom dijelu ne pominje da je on otuđio bilo kakve predmete koji su u vlasništvu Narodnog muzeja Crne Gore, niti je navedeno koji su to predmeti čijim bi se eventualnim pronalaženjem pronašli tragovi krivičnog djela, ili koji su to predmeti koji su važni za krivični postupak i koji bi doveli do dokaza da je upravo Ć.P. osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nesavjestan rad u službi iz člana 417 stav 3 u vezi sa stavom 1 i 2 Krivivčnog zakonika Crne Gore – navedeno je u odluci suda, uz napomenu da bi pretres stana bez navođenja i obrazlaganja ovih činjenica predstavljao nedopustivo zadiranje u privatnost građana. M.V.P.

---

Oglušili se o naredbe da se otklone nepravilnosti
Oglušili se o naredbe da se otklone nepravilnosti