Broj zaposlenih bi do 2020. godine trebalo da bude manji pet odsto na centralnom i 10 odsto na lokalnom nivou, a najveći viškovi su u najvećim resorima i lokalnim samoupravama, kazala je u intervjuu za „Dan” ministar javne uprave Suzana Pribilović. Objašnjava da su dosad najveća smanjenja u broju zaposlenih ostvarena kroz prestanak radnog odnosa na određeno vrijeme, potom odlaskom u penziju i proglašenjem tehnoloških viškova.
Pribilovićeva kaže da je zadovoljna postignutim rezultatima za dvije godine postojanja Ministarstva javne uprave i da im je primaran cilj građanin i njegove potrebe.
•Dvije godine je od osnivanja Ministarstva javne uprave. U kojoj mjeri ste zadovoljni postignutim i na kojim poljima je najviše urađeno, a gdje smatrate da je moglo više?
Veoma sam zadovoljna, jer lično smatram da smo ostvarili više od onoga što smo planirali. Iako smo na početku našeg mandata percipirani kao administrativni resor, vjerujem da smo u prethodnom periodu pokazali da ovo ministarstvo radi na procesima koji treba da unaprijede kvalitet administracije, a samim tim i zadovoljstvo građana. Moram da istaknem da sam posebno zadovoljna što svi u mom timu, u svim našim aktivnostima polaze od građana i njihovih potreba. Reforma javne uprave danas nije apstraktna tema, već tema o kojoj se govori na svim nivoima i u svim krugovima društva. Vjerujem da smo najviše uradili na planu uspostavljanja normativnog i institucionalnog okvira za funkcionisanje javne uprave. To su rješenja koja građani tek treba da osjete u praksi. To je, zapravo, cijeli set zakona koji treba da dovede do toga da u javnoj upravi rade profesionalni službenici. Podsjetiću da je za samo dvije godine na naš predlog doneseno 10 zakonskih rješenja, od kojih bi akcenat stavila na Zakon o državnoj upravi, kao i Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi za koje je Evropska komisija u više navrata rekla da su najnapredniji u regionu. Zaokružili smo normativni okvir kada je u pitanju funkcionisanje Prestonice, Glavnog grada, predložili po prvi put donošenje Zakona o predsjedniku. Stvorili uslove za nesmetani početak primjene novog Zakona o upravnom postupku, koji predstavlja ključni zakon za sve upravne aktivnosti. Posebno sam zadovoljna što danas imamo 564 elektronske usluge, u odnosu na 192 koliko ih je bilo prije dvije godine. U svim oblastima koje smo preuzeli, ostvarili smo određeni napredak, a po prvi put u izvještaju Evropske komisije, Crna Gora je u oblasti političkih kriterijuma, dobila ocjenu dobar napredak. Ovakve ocjene doprinijeli su da smo ispunili preduslove da od EK za podršku reforme javne uprave bude odobreno 15 miliona eura.
• U 2018. godini najavljeno je smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Prema vašim procjenama, koliko zaposlenih je „višak” u javnoj upravi i gdje su najveći viškovi?
Prema podacima do kojih je došlo Ministarstvo javne uprave, a koji predstavljaju polaznu osnovu u Planu optimizacije, u javnom sektoru ukupno je zaposleno 51.480. Na centralnom nivou 39.306, a ukupan broj zaposlenih na lokalnom nivou je 12.174. U skladu sa Strategijom reforme javne uprave do 2020. godine, a koju prati Plan optimizacije, planirano je smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi od tri odsto na centralnom nivou i pet odsto na lokalnom nivou do kraja 2018. godine. Takođe, do 2020. na centralnom nivou broj zaposlenih bi trebalo da bude manji pet odsto, a na lokalnom nivou 10 odsto. Najveći viškovi su u najvećim resorima i u lokalnim samoupravama.
• Za koliko je smanjen broj zaposlenih u javnoj upravi tokom 2018. godine? Na koji način je u tim slučajevima dolazilo do prekida radnog odnosa?
Plan optimizacije javne uprave donesen je u drugoj polovini godine. Iako je u pitanju kratak vremenski rok, ali sudeći prema izvještaju za prva dva mjeseca koji je Vlada usvojila, možemo biti zadovoljni, jer imamo trend smanjenja broja zaposlenih. Kvalitetno uspostavljena koordinacija procesa rezultirala je da već u prvom izvještajnom periodu imamo evidentirano smanjenje broja zaposlenih, u ukupnom iznosu od 339 zaposlenih i to: 96 zaposlenih na centralnom i 243 zaposlenih na lokalnom nivou. Od navedenog broja, najveće smanjenje ostvareno je kroz prestanak radnog odnosa na određeno vrijeme, zatim slijedi odlazak u penziju i proglašenje tehnološkim viškom.
• U kojoj mjeri korisnici budžeta i lokalne samouprave poštuju Plan optimizacije?
Ono što bih posebno istakla je da se na svim nivoima shvatila ozbiljnost implementacije Plana optimizacije i njegov značaj, a tome je sigurno doprinijela i dobro uspostavljena organizacija na nivou Vlade. Kao što znate, implementacija plana se prati i sa nivoa kabineta premijera. Takođe, Plan se implementira po svim nivoima i po svim mjerama, jer Plan obuhvata mnogo veći segment optimizacije u odnosu na broj zaposlenih.
•Nedavno je objavljeno da pojedine lokalne samouprave angažuju znatan broj zaposlenih po osnovu ugovora o djelu. Da li se za takve angažmane traži saglasnost Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave i koliko takvih angažmana ste odobrili u 2018. godini?
Nakon usvajanja Plana optimizacije javne uprave, Vlada Crne Gore preduzela je dodatne korake u osiguravanju implementacije mjera definisanih planom. Ti koraci odnose se, između ostalog, i na snažniju kontrolu zapošljavanja na osnovu ugovora o djelu. Tako smo obavezali organe državne uprave i javne ustanove koje je država osnovala, a jedinicama lokalne samouprave i javnim službama, koje su jedinice lokalne samouprave osnovale, preporučili da se za sva zapošljavanja na određeno, neodređeno vrijeme i ugovorima o djelu zatraži saglasnost užeg kabineta Vlade Crne Gore. Zahtjevi se primarno upućuju Ministarstvu finansija, odnosno Direktoratu za budžet, koji ih potom upućuje užem kabinetu na dalje postupanje. Važno je napomenuti da je koordinacija procesa dodatno osnažena aktivnostima koje Zavod za zapošljavanje sprovodi u cilju što efikasnije implementacije Plana. Naime, kako bi Zavod za zapošljavanje objavio javni oglas, subjekti, kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou, moraju pružiti odgovor na dva pitanja: koji je predmet javnog oglasa, odnosno konkursa koji se raspisuje i da li je za isti data saglasnost užeg kabineta Vlade. O tome koliko je saglasnosti dato od strane užeg kabineta Vlade, imaćemo više podataka, nakon drugog ciklusa izvještavanja, u prvom kvartalu 2019. godine. Ovakvi mehanizmi imaju za cilj da osiguraju kvalitetan nadzor nad zapošljavanjem u javnom sektoru, i osnaže trend pada broja zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, koji smo zabilježili u prvom izvještajnom periodu.
•Kada građani mogu očekivati efikasniju javnu upravu u smislu kraćih birokratskih procedura, jednostvanijeg dolaska do potrebne dokumentacije i slično?
Digitalna transformacija poslovnih procesa je kontinuiran set aktivnosti na kojima radi Ministarstvo javne uprave u saradnji sa drugim organima. Taj proces prati normiranje poslovnih procedura i usklađivanje pravne regulative sa legislativom EU. U prethodnom periodu je urađeno puno na usklađivanju legislative u oblasti elektronskog poslovanja, doneseni su zakoni kojima se uređuju elektronska identifikacija i elektronski potpis, elektronska trgovina, informaciona bezbjednost, zaštita podataka o ličnosti, kao i Zakon o upravnom postupku koji propisuje obavezu organa pribavljanja podataka po službenoj dužnosti.
Trenutno, na javnoj raspravi se nalazi novi Zakon o elektronskoj upravi. Postojeće zakonsko rješenje normiralo je i uređivalo razvoj elektronske uprave u skladu sa tadašnjim tehnološkim trendovima i međunarodnim standardima. Imajući u vidu da se tehnologija u kontinuitetu razvija velikom brzinom, moramo stvoriti normativne pretpostavke koje će omogućiti budući nesmetan razvoj elektronske uprave i informacionog društva koliko god je moguće fleksibilnije i otpornije na promjene. A.OSTOJIĆ

---

Dokazivanje identiteta elektronskim putem
Vlada je nedavno usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti kojim je propisano, između ostalog, da nove lične karte sadrže čip sa sertifikatima za elektronsku identifikaciju i kvalifikovani elektronski potpis. Na ovaj način se stvaraju neophodni uslovi i eliminišu ograničenja za korišćenje elektronskih usluga. Nova lična karta će u značajnoj mjeri unaprijediti povjerenje u elektronske usluge i olakšati procedure koje korisnici pokreću elektronskim putem. Primjena tog zakona je odložena za šest mjeseci od dana objavljivanja u Službenom listu, tako da je sada teško sa preciznošću odgovoriti na pitanje kada će početi proces izdavanja jedinstvenog identifikacionog dokumenta. Početak izdavanja zavisiće i od tenderske procedure za nabavku novih identifikacionih dokumenata, koju je potrebno da Ministarstvo unutrašnjih poslova realizuje nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti. Potencijal korišćenja ovakvog elektronskog dokumenta su neograničeni, jer posjedovanjem elektronskog identifikacionog dokumenta građanin ostvaruje pravo identifikacije, odnosno dokazivanja identiteta elektronskim putem, što će mogućnosti za korišćenje elektronskih usluga izjednačiti sa korišćenjem usluga fizičkim putem.


Građani da nemaju dodatni trošak
Koliko će građane koštati izdavanje takvog ID i u kojem roku će se izvršiti zamjena trenutno važećih dokumenata?
Svakako, cilj Vlade Crne Gore je da građani nemaju dodatni trošak prilikom zamjene, odnosno izdavanja novog ličnog dokumenta. Cilj je da cijena nove lične karte ne bude većeg iznosa u odnosu na cijenu koja se u ovom momentu plaća za dobijanje lične karte.