<strong>BAR – Ispred dvorišta gimnazije u Baru juče se okupilo preko hiljadu građana na novom protestu zbog sječe čempresa i planirane izgradnje vrtića. Građani su najavili da će nastaviti s okupljanjima svake nedjelje, i poručili: „Dok nas ima u ovolikom broju, vrtića neće biti u gimnazijskom dvorištu”.

Okupljeni građani nosili su transparente i duvali u pištaljke, a Građanska inicijativa je za ovaj protest obezbijedila i svoje redare. Protestnoj šetnji su prisustvovali i barski opozicioni odbornici i funkcioneri, ali i poslanici opozicije Dritan Abazović (URA), Danilo Šaranović i Valentina Minić (Demokrate), kao i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i potpredsjednica DNP-a Maja Vukićević. Na protestu su bili i aktivisti „SOS za Montenegro”.

Okupljenima se prvo obratila Tamara Čurović, koja je pomenula predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića, da bi građani na pominjanje njegovog imena uzvratili gromkim povicima „UA”.

– Nećemo odustati od svega ovoga. Raičevićev odnos prema nama je odgovor na sve što se dešava, nevažno da li su odluke donijete ranije ili će biti tek donijete. Pomenuo je izgradnju sportske hale i hrama i kako je tada takođe bio uklonjen određeni broj stabala, kako čempresa, tako i drugog drveća. Mislim da je naše nepružanje otpora prema tome zapravo pravi odgovor da mi ni u čemu nijesmo protiv razvoja ovog grada. Dakle, to je moralo da se uradi i mi shvatamo da je za razvoj moralo nešto da se uništi, ali ovo nije razvoj grada. Takođe, u svom obraćanju Raičević je rekao da druge lokacije u gradu nijesu komunalno opremljene, ili su u privatnom vlasništvu. Meni se čini da nijedno zemljište nije došlo komunalno opremljeno, nego smo sve mi morali da uradimo. Za ovakve objekte treba uraditi sve elaborate kako se priključiti na već opremljene komunalije. Što se tiče privatnog vlasništva, ni to nije prepreka. Rekao je da ovo zemljište nije korišćeno godinama na način koji mi sada propagiramo. Ako ga to zaista interesuje, neka se uključi malo više u rad naših obrazovnih ustanova, možda neku sekciju da organizuje – poručila je Čurovićeva.

Maturant gimnazije Miloš Đuranović je podsjetio da je 17. januar 2019. godine „dan koji je definisao surovost”.

– Nekoliko dana kasnije, kada smo svi stali kraj ograde, i onako nemoćno posmatrali kako ruše naše krugove, naše uspomene, samo mi je kroz glavu prolazila misao da li bi neka generacija uradila nešto bolje da ih sačuva, koji bi bio drugačiji način da mi, sadašnji maturanti, obezbijedimo novim generacijama da uživaju, jer su krugovi zaista nosili cijelu jednu atmosferu gimnazijskog života? A onda sam pomislio šta to može da natjera jedno zdravo ljudsko biće da na tako surov način obori jedno drvo čempresa, koje je starije od njega samog? Pa zar taj nema nikakvog poštovanja, pa tako 90 puta? Pored toga, oglušiti se o sve te vapaje ljudi da to ne radi?! Iz kojeg svijeta dolaze ljudi takvog kalibra? Danas s ponosom stojim ovdje sa svima vama čempresarima, ljudima koji smo racionalni, samosvjesni, i koji zaista treba da budemo ponosni na sebe i misiju koju ispunjavamo. Pokazali smo da smo, prije svega, ljudi i svoji, iako smo iskusili ozbiljnu bol i nepravdu – rekao je Miloš.

Penzionisana profesorica iz Budve Božena Jelušić kazala je da je na protestu trebalo da bude najviše prosvjetnih radnika.

– Ovo je mjesto gdje se brane mladost i struka. Teško je ne reagovati emotivno na strijeljane barske čemprese. Devedeset za jednog investitora! To je priznanje da struka, planerska i arhitektonska, izdaje svoju, figurativno rečeno, „Hipokratovu zakletvu”, i stavlja se u službu interesnih centara klijentelizma, a protiv škola, protiv njihovih standarda, protiv barske mladosti. Ovdje u Baru se danas brani razum, i milo mi je što sam dio toga – kazala je ona.

Nakon protesta ispred gimnazijskog dvorišta, okupljeni građani su, noseći transparente, krenuli u protestnu šetnju do zgrade Opštine Bar.

D.S.

---

Mugoša: Ništa nije izgubljeno, ima puno toga za odbranu
Građanima se obratio i Luka Mugoša.

– Mi smo mjesecima prinuđeni da protestujemo protiv donosilaca odluka koji su daleko, koje ne poznajemo. Mnogi kažu da je već sve izgubljeno. Imamo još tri, ne baš cijela kruga, i preko 20 čempresa u parku. Svaki je vrijedan za odbranu, i svaki kvadrat koji je neizbetoniran moramo da odbranimo. Do tada, dok nas neko konačno ne čuje, okupljaćemo se svake nedjelje. Dok je nas u ovolikom broju, tog vrtića neće biti na tom mjestu – kazao je Mugoša.

On je rekao da protestuju protiv nekih donosilaca odluka koje pokušavaju svih ovih dana da urazume da ne uništavaju poslednji komad zelenila u centru grada, da ne uništavaju pluća grada i park koji je podiglo preko 40 generacija srednjoškolaca.


„Dobronamjerni”, pročitali smo vas, znamo ko ste
– Mi smo prošle nedjelje bili svjedoci toga da naša ministarstva ne rade baš funkcionalno, odnosno ne konsultuju se jedno s drugim, pa nam jedan dan kaže Ministarstvo prosvjete da se neće rušiti nijedan drugi vrtić, a sledeći dan MORT kaže, ipak, može da se ruši, da bi nam na kraju rekli – biće onako kako se njima svidi. Molimo ih da se izjasne tačno kako će se koristiti parcela koja je u državnom vlasništvu, i da ne zaborave da je država narod.

Nadležni su nam rekli i da ovaj park nije bio ucrtan, i da zato ne mora uopšte da postoji i da ne teba raditi elaborat uticaja na životnu okolinu zato što 130 stabala nigdje ne postoje u papirima. Mislim da se niko ne slaže s tim. Poručila bih i svim onim građanima koji su nam slali „dobronamjerne” poruke da se pazimo-pročitali smo ih, znamo ko ste – rekla je Čurovićeva.



”Šta to može da natjera jedno zdravo ljudsko biće da na tako surov način obori jedno drvo čempresa? Pa zar taj nema nikakvog poštovanja, pa tako 90 puta