Za obezbjeđivanje svih namirnica i potrepština koje predviđa minimalna potrošačka korpa trenutno su u Crnoj Gori potrebne čak 3,3 minimalne zarade, odnosno 644 eura. Minimalna zarada u ovom trenutku iznosi 193, a Vlada predlaže njeno povećanje na 222 eura, iako su sindikati istrajni u zahtjevu da ona bude 250, odnosno 50 odsto od prosječne zarade za koju državne institucije tvrde da je oko 500 eura.

U slučaju da se minimalna zarada poveća na 222 eura, onda će za popunjavanje minimalne potrošačke korpe biti potrebno 2,9 takvih zarada. Sadašnja minimalna zarada, pa ni onaj iznos koji Vlada predlaže, ne mogu pokriti najosnovnije potrebe za hranu i piće, za šta rteba izdvojiti 270 eura.

– Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za mart 2019. iznosila je 644,7 eura. Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 270,2 eura, dok izdaci za neprehrambene proizvode i usluge 374,5. Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u martu 2019, u odnosu na februar, zabilježila je rast od 0,9 odsto. Izdaci za hranu i bezalkoholna pića u martu 2019. u odnosu na februar, zabilježili su rast od 1,6 odsto, dok su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge zabilježili rast od 0,4 odsto – pokazuju podaci Uprave za statistiku.

Prema riječima Radovana Toškovića iz Radničke partije, Vlada bi građanima trebalo svakog mjeseca da izdaje upustvo kako preživjeti, odnosno prehraniti se sa minimalnom zaradom. On ističe da je Crna Gora jedina država koja ne vodi računa o odnosu minilnih primanja i potrošačke korpe.

– Tako se svjesno hiljade građana stavljaju pred svršen čin. Osuđuju se na tiho umiranje. Kako da četvoročlana porodica preživi, eto, i sa dvije minimalne zarade. Šta je smisao i karakter Vlade ukoliko ne vodi računa da građanin može normalno da živi od svog rada i kako radnik može biti sposoban da radi naredni dan, da bude zdrav sa platom od 193 eura, pa i sa 222. Pitanje je kako i da ne bude gladan kad mu za hranu treba mnogo više novca – kaže Tošković.

On ističe da je nepravda što Vlada vodi računa samo o kapitalistima koje je sama proizvela.

– Tajkuni ili ne plaćaju ili plate porez od devet odsto, a građani plaćaju 21. Takođe, narod plaća akcize, najskuplju struju u regionu, to nije struja to je harač jer se više plaćaju neke druge stavke od same struje – podvlači Tošković.

Predsjednica Banke hrane Marina Medojević ukazuje da platu manju od 250 eura prima 77.000 ljudi, odnosno oko 40 odsto radničke klase. Ona kaže da minimalnu zaradu zvanično ima oko 10.000 zaposlenih, ali sumnja da je ta cifra mnogo veća.

– Poslodavci zloupotrebljavaju višak radnika na tržištu, pa radnici ne smiju da se žale na visinu plate i uslove rada. Ekonomska politika koju vodi naša vlast naklonjena je krupnom kapitalu, nikako radniku, pa izostaje podrška obespravljenima i ugroženima. Iz potrošačke korpe Monstata izbačena je stanarina sa objašnjenjem da 90 odsto porodica ima svoj stan ili kuću, što je nemoguće – ističe Medojević.

Potrošačka korpa je, kako kaže, u stvari pokazatelj koliko ljudi živi u siromaštvu.

– Naša Vlada kada treba da poveća najmanju zaradu ili dječiji dodatak ponaša se kao škrta domaćica, ali kada su u pitanju nadoknade javnih funcionera za razne komisije, odbore, putovanja i slično veoma je galantna, štaviše, ponaša se kao rasipnica – zaključuje Medojević.

M.S.

---

Premijer za mjesec zaradi koliko radnik za 10 mjeseci
Najavu da će minimalna zarada biti povećana na 222 eura, odnosno da je to predlog Vlade, iznio je premijer Duško Marković.

Prema poslednjim podacima, Markovićeva bruto plata iznosi 3.016 eura, a kada se od tog iznosa odbiju porezi i doprinosi ostane mu preko 2.000 eura. To znači da premijer na mjesečnom nivou zaradi koliko radnik sa minimalnom zaradom za 10 mjeseci. Slična situacija je i sa ostalim javnim funkcionerima kojima su plate višestruko veće od radničkih, pa se postavlja pitanje kako neko sa primanjem 2.000 eura mjesečno može razumjeti onog ko preživljava sa 200 eura.