<strong>Redžep Tajip Erdogan, nekadašnji gradonačelnik Istanbula, aktuelni predsjednik Turske i poslije oca turske države Mustafe Kemala Ataturka, bez sumnje, najmoćniji Turčin koji je šetao gradom na Bosforu u moderno doba, primoran je da prizna gubitak izborne trke u metropoli od 15 miliona ljudi, doduše iz drugog pokušaja.

Uoči prvog glasanja za gradonačelnika Istanbula, održanog početkom proljeća zajedno sa drugim lokalnim izborima u Turskoj, nije bilo baš previše onih koji bi se kladili da će u istanbulskoj gradskoj vlasti, nakon četvrt vijeka, doći do prve velike promjene.

Erdogan je na mitinzima isticao da „onaj ko pobijedi u Istanbulu, taj pobjeđuje u Turskoj”, to je drugim riječima značilo da taj grad ne smije da „padne”.

Ipak, uslijedilo je proglašenje pobjede Ekrema Imamoglua iz opozicione Republikanske narodne partije (CHP) nad bivšim premijerom i kandidatom Erdoganove Partije pravde i razvoja (AKP) Binalijem Jildirimom, ali razlika od 13.000 glasova nije, po ocjeni turskog predsjednika, bila validna, pa je prvo gradonačelnikovanje Imamoglua potrajalo svega oko tri nedjelje, nakon čega su za početak leta raspisani novi izbori.

Vjerovatno suočen sa predizbornim anketama koje su najavljivale novi trjumf Imamoglua nad Jildirimom, Erdogan je u danima uoči novog glasanja sa fatalističkih prešao na umjerenije izjave poput one da će „istanbulski glasači donijeti najtačniju odluku za grad”.

Kada je uslijedila nova pobjeda opozicionog kandidata, ovoga puta uz razliku od oko 800.000 glasova, Erdogan se juče oglasio na Tviteru porukom da je „volja naroda iskazana još jednom” i čestitao pobjedu Imamogluu, ali uz naglašavanje da se radi o „nezvaničnim rezultatima”.

Na ulice Istanbula preksinoć su izašle desetine hiljada pristalica 49-godišnjeg bivšeg biznismena koji su slavili „drugi mandat” Imamoglua.

On je u pobjedničkom govoru poručio da ishod jučerašnjih izbora predstavlja „novi početak” kako za grad, tako i za zemlju.

– Mi okrećemo novu stranicu u Istanbulu. Na ovoj novoj stranici biće pravda, jednakost, ljubav.

On je imao i poruku za 16 godina starijeg šefa turske države.

– Gospodine predsjedniče, spreman sam da radim u saglasju sa vama – rekao je novi gradonačelnik Istanbula.

Prema ocjeni „Bi-Bi-Sija”, nakon ovog izbornog poraza „lešinari već kruže tražeći Erdogana, njegov prethodnik na funkciji predsjednika sprema se za pokretanje odmetničke stranke, kao i njegov bivši premijer”, to će „oslabiti podršku predsjednikovoj sada već opadajućoj glasačkoj bazi”.

Šaputanja o početku predsjednikovog kraja sada će postajati sve glasnija. Ali, čak i ukoliko se to dogodi – a niko ovdje ne potcjenjuje njegovu sposobnost da se vrati na noge – poništavanje četvrt veijka erdoganizma potrajalo bi mnogo duže – naveo je „Bi-Bi-Sijev” dopisnik iz Turske Mark Louen.

Ili, kako je to napisao kolumnista provladinog lista „Dejli sabah” Haki Odžal, „na kraju krajeva, predsjednik Erdogan i nije bio kandidat na ovim izborima”.

---

Nazadovali u oblasti osnovnih sloboda i prava
Od pokušaja puča 2016. godine demokratija u Turskoj je pod napadom sa raznih strana. Hiljade novinara i aktivista za ljudska prava je završilo u pritvoru, a mnogobrojni zaposleni u državnoj administraciji dobili su otkaze.

Dalji napad na demokratske institucije dogodio se sa promjenama ustava koje su usvojene na referendumu 2017. godine, kojima se predsjedniku Turske daju velika ovlašćenja. Ukinuta je pozicija premijera, predsjednik sam bira potpredsjednike, postavlja sudije i državne zvaničnike na razne pozicije, pravi nacrt budžeta i može da proglasi vanredno stanje.

Sve ove promjene izazvale su zabrinutost širom svijeta, što se odrazilo i u raznim indeksima demokratije prema kojima je Turska nazadovala u oblasti osnovnih sloboda i prava.


Loša ekonomija mu „došla glave”
Koliko god da opozicija u Turskoj ima razloga da slavi, ne treba da zaboravi da je Erdogan jako dugo u politici upravo zahvaljujući dobrom političkom instinktu. Erdoganov opstanak na vlasti zavisi od stanja ekonomije, ali i od sposobnosti opozicije da rezultat u Istanbulu ponovi na nacionalnom nivou.

Međutim, ono što Erdoganu nikako nije išlo naruku jeste turska ekonomija, koja je trenutno u recesiji. Nakon nekoliko godina uzastopnog rasta, turska ekonomija je u lošem stanju, a lira, turska valuta, izgubila je na vrijednosti. Pored toga, inflacija je oko 20 odsto, što je dodatan razlog za zabrinutost. Stopa nezaposlenost je 13,5 odsto, što znači da preko četiri miliona ljudi ne može da nađe posao u Turskoj.

Erdogan je za loše stanje u ekonomiji krivio strane faktore, poput američkih banaka, ali je izvjesno da građani Turske osjećaju na svojoj koži efekte ekonomske krize, što može biti još jedan potencijalni razlog za poraz na istanbulskim izborima.



”Erdogan je na mitinzima isticao da „onaj ko pobijedi u Istanbulu, taj pobjeđuje u Turskoj”