Politički parlamentarni subjekti i analitičari različito gledaju na mogućnost da aktuelni saziv Skupštine Crne Gore ostvari ustavne reforme. Ističu da promjena Ustava podrazumijeva komplikovane procedure, te da promjene jesu potrebne, ali je pitanje da li je to realno, imajući u vidu odnos snaga na političkoj sceni.
Čelnik Liberalne partije i poslanik vladajuće koalicije
Andrija Popović kazao je
za „Dan“ da ima razloga za pojedine promjene Ustava Crne Gore, ali za tako nešto mora postojati gotovo parlamentarni konsenzus, kojeg trenutno nema i teško da će ga biti u ovom mandatu parlamenta.
– Može li doći u poslednjem momentu do dogovora DPS-a i DF-a, koji zajedno imaju neophodnu dvotrećinsku većinu za promjenu Ustava, ali i za usvajanje izbornih zakona, teško je reći. Iako Crna Gora kao suverena država mora sama da odlučuje o svojoj sudbini, ne bi bilo začuđujuće da strani faktor, kroz neke uticajne krugove, diktira parlamentarni izborni proces 2020.godine – naveo je Popović.
On smatra da dešavanja na opozicionoj parlamentarnoj sceni ne daju prostora za optimizam da će Odbor za izborne reforme ispuniti planirane ciljeve u preostalom kratkom roku, do ulaska u izbornu 2020.godinu.
– Izgleda da svi politički takmaci traže što bolju polaznu političku poziciju za naredne parlamentarne izbore, a neki će čak na osnovu političke procjene da im to donosi benefite vjerovatno čitav četvorogodišnji skupštinski mandat provesti u bojkotu – kazao je Popović.
S druge strane, poslanik DF-a
Milutin Đukanović za RSE kazao da Ustav nije sveto pismo. On je ponovio da Front kao uslove postavlja tehničku vladu i promjenu Ustava, kako bi bila spriječena diskriminacija srpskog naroda.
– DF želi da ima demokratski ambijent i atmosferu kad se održavaju izbori.
A ako postoji brutalna diskriminacija jedne nacionalne zajednice, jedne jezičke zajednice, vjerske skupine, da li su to demokratski uslovi, da li je to dobar izborni ambijent – upitao je Đukanović.
M.V.
Vuković: Procedure su komplikovane Poslanik DPS-a
Miodrag Vuković kazao je da crnogorski Ustav pripada takozvanim tvrdim ustavima i da njegova promjena podrazumijeva komplikovanu i zahtjevnu proceduru u parlamentu. On je istakao da su postojeća ustavna rješenja, poput načina izbora vrhovnog državnog tužioca, dovela državu u blokadu.
– U praksi mnoga rješenja iz oblasti pravosuđa prave ogromne probleme, tim prije što se stvarno nalazimo pred vratima svojevrsne blokade, odnosno, derogiranja osnovnih ustavnih rješenja kada je u pitanju funkcionisanje najvažnijih institucija u pravosudnom sistemu – naveo je Vuković.
Analitičar
Sergej Sekulović zahtjeve za ustavne izmjene tumači kao kampanju uoči predstojećih parlamentarnih izbora.
– U ovom trenutku apsolutno nije realna bilo kakva promjena Ustava. Prosta je činjenica da mi i dalje nemamo dvotrećinsku većinu za promjenu izbornog zakonodavstva, odnosno u ovom trenutku i ona je neizvjesna – kazao je Sekulović.
)){kind=small}
