Prenos posmrtnih ostataka kralja Nikole Petrovića Njegoša, njegove supruge, kraljice Milene i njihovih kćerki princeza Ksenije i Vjere i sahrane na Cetinju, na Ćipuru, prije 30 godina foto-aparatom zabilježio je
Rajko Papović. Te fotografije dio su izložbe „Povratak kralja” koja je svečano otvorena preksinoć u Podgorici, u Dvorcu Petrovića na Kruševcu, u prostorijama Fondacije Petrović Njegoš. Izložbu na kojoj je prikazana 101 fotografija koja vizuelno dočarava dešavanja prije tri decenije Fondacija Petrović Njegoš realizovala je u saradnji sa Fondacijom Ćano Koprivica.
Prisjećajući se tog vremena princ
Nikola Petrović je obraćajući se brojnoj publici, među kojima su bili i njegova kćerka
Altinaj i sin
Boris, kao i predstavnici diplomatskog kora, istakao da je i danas za njega taj događaj izuzetno emotivan. Naročito ga je, dodaje, emotivno ushitio doček posmrtnih ostataka u Crnoj Gori. Tada je prvi put, ističe on, doživio da osjeća da jedan narod može biti velika porodica, i da je on pripadajući dio te porodice. Smatra i da je to bila prekretnica ne samo u njegovom, već i kolektivnom životu Crne Gore.
– Zapravo, kako se osvrnem unazad, tako ostajem uvjeren da bi se Crnogorci, da nije bilo tog događaja koji je oživio u crnogorskim srcima nostalgiju i gordost prema njihovoj istoriji, upustili u krvave sukobe koji su okončali jugoslovensku eru – rekao je princ Nikola Petrović, dodajući da mu se čini „da je 68 godina nakon svoje smrti kralj Nikola još jednom okupio i zaštitio svoje Crnogorce”. Posebno je zahvalio Papoviću, autora fotografija, jer zahvaljujući njima ima mogućnost da oživi trenutke prije 30 godina.
Izložbu je otvorio ministar kulture
Aleksandar Bogdanović, navodeći da dug prema dinastiji Petrović Njegoš neće biti vraćen sve dok zemni ostaci svih njenih članova ne budu počivali u Crnoj Gori.
Majstor umjetničke fotografije Rajko Papović, kome je ovo četvrta samostalna izložba, istakao je da su sve fotografije, izuzev centralne njegove autorske.
Odnosno, centralnu fotografiju knjaza Nikole dobio je 1974. godine od počivšeg sveštenika Filareta Koprivice, koji je služio u Župi, a koji mu je dao i tražio da je uveća. On je to učinio i potom je odštampao, i izložio na ovoj izložbi. Zahvalio se i počivšem Stanislavu Ćanu Koprivici koji je finansirao njegovo putovanje u San Remo, Bari, Bar, Cetinje i tako omogućio da one uopšte i nastanu.
– Mislim da je ovo danas istorija, prošlo je 30 godina, i ove fotografije i danas vrijede, a tek kako će za neku godinu više – rekao je Papović, dodajući da misli da se ovakav događaj koji je okupio različite nacije i konfesije, u velikom broju, teško može ponovo dogoditi.
Ž.J.
)){kind=small}
