Iz nevladinog sektora kritikovali su Nacrt Detaljnog prostornog plana (DPP) za prostor višenamjenske akumulacije na rijeci Komarnici u kojem je predviđeno pretvaranje rijeke Komarnice u jezero do ulaska u kanjon Nevidio, zatim potapanje dijela Emerald zaštićenog područja, kao i potpunu izmjenu rječnog toka. Istakli su da zaštita prirodnih resursa treba da bude preča od izvoza električne energije.

Izvršni direktor NVO Grin houm Nataša Kovačević kazala je da se čini da Crna Gora nema nikakvu energetsku viziju i da ide u investicije gdje god postoji neka ekonomska mogućnost.

– Smatramo da nije dovoljno promišljeno korišćenje prirodnih resursa za proizvodnju energije, iako je dokazano da postoji potreba za dodatnim energetskim izvorima. S jedne strane sa 14 malih hidroelektrane, koje su puštene u rad, uništili smo deset rijeka. Sa druge strane imamo istraživanje u vezi s naftom i gasom iz crnogorskog podmorja i prve dvije bušotine radiće se u narednoj godini. Sa svim tim nije jasno kakva država želimo da budemo. Prije svega smo ekološka država, a ne energetski izvoznik – rekla je Kovačevićeva. Ukoliko energetska proizvodnja implicira uništenje resursa, kao što se to sada dešava, onda zaista „takvom načinu planiranja i rada nema mjesta“.

– Kad je u pitanju Komarnica, mogu da kažem da velike hidroelektrane više nisu favorizovano rješenje i ne smatraju se zelenim izvorom energije. Prije svega zato što je dokazano da su veliki emiteri efekata staklene bašte, zbog materijala koji se u njima raspadaju, zbog usporavanja voda i svih dodatnih efekata. Međutim, u pojedinim situacijama kada se zaista dokaže da je od izuzetne potrebe da se takve hidroelektrane rade onda one treba da se rade na jednoj rijeci – istakla je Kovačevićeva.

Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović istakao je da njegova ekološka organizacija koju on predstavlja, smatra da je prilikom izgradnje bilo kakvih objekata takve vrste veoma bitno od samog starta prepoznati uticaj na životnu sredinu.

– Potrebna je strateška procjena uticaja na životnu sredinu za taj nacrt prostornog plana. Mi ćemo u narednom periodu na sve načine vidjeti da ispratimo sve što se bude dešavalo. Potrebna je i javna rasprava. Nezvanično saznajemo da su Vlada, Elektroprivreda i ministarstvo već u poodmakloj fazi kad je u pitanju priprema detalja oko tog projekta hidroelektrane na rijeci Komarnici. Tek kad se prepozna sam uticaj na životnu sredinu kroz stratešku procjenu, odredićemo se kao organizacija prema tom projektu. Uradili smo istraživanje javnog mnjenja u opštini Šavnik u vezi s gradnjom hidroelektrana na rijekama u toj opštini. Kad je u pitanju Komarnica nije bilo prevelikog odupiranja lokalnog stanovništva izgradnji hidroelektrane – rekao je Perović.

Vl.O.

---

Veliki negativan uticaj za životnu redinu
U dokumentu Ministarstva održivog razvoja i turizma navodi se da će se veliki dio toka rijeka Komarnice i Pridvorice pretvoriti u vještačko jezero u dužini od skoro 14 kilometara u pravcu kanjona Nevidio i skoro 17 km u pravcu Šavnika.

– To znači da će se rječni eko-sistem u potpunosti zamijeniti s jezerskim eko-sistemom, tj. sredinski uslovi će se izmijeniti u tolikoj mjeri da će doći do skoro potpunog nestanka faune riječnog dna (bentos), koja će biti zamijenjena mnogo siromašnijom i uniformnijom faunom jezerskog dna. U smislu ribljih vrsta novonastali uslovi će favorizovati jezerske vrste, kao i one koje se mogu prilagoditi takvim uslovima, dok će se u potpunosti izgubiti oblici koji su vezani samo za rječna staništa. Drugi životi koje su vezani za rječne eko-sistema takođe će pretrpjeti negativne posledice – piše u dokumentu.