HERCEG NOVI – Potporni zid na šetalištu ispod stare Meteorološke stanice na Savini počeo je da se urušava.
Nadležni kažu da je riječ o posledici nedavnog nevremena i jakog juga, no žitelji ovog naselja podsjećaju da godinama upozoravaju na uklanjanje stijena (seka) kraj potpornih zidova i parapeta, što za posledicu ima ne samo urušavanje zidova, već i klizanje kuća. Trenutno je najkritičnije stanje na oko 50 m dugom i 3 m visokom obalnom zidu na Savini, između Ćorovića i Golden bej plaže. Na dijelu ispod zida na Savini, zahvaljujući privatnoj inicijativi, nedavno su ponovo postavljene stijene koje su zaštitile dio zida, no to je daleko od dovoljnog. Stanovnici koji imaju kuće preko puta obalnog zida plaše se da bi bez čvrstog oslonca šetalište, infrastruktura i njihovi domovi mogli da kliznu u more.
Ovaj dio je i ranije bio nestabilan i porozan, pa su nakon ugradnje primarnog kolektora prije nekoliko godina iz Morskog dobra organizovali dodatno pojačavanje stijena – kamenom.
Iz Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora kažu da su sačinili zapisnik i proslijedili ga JP Morsko dobro. Predstavnik Morskog dobra
Đorđe Radojičić izašao je na lice mjesta i upoznao nadležne sa urušavanjem kamena na potpornom zidu ispod šetališta na Savini. Očekuje se stručno sagledavanje kompletnog problema.
Višedecenijsko drobljenje seka (lokalizam koji označava stijene) duž priobalnih zidova, te uklanjanje parapeta duž Šetališta pet Danica, zarad pravljenja betonskih plaža, učinili su da snažni valovi juga, posebno tokom zimskih mjeseci, obilato zalivaju šetalište, onemogućavajući kretanje njime i trajno oštećujući ogradu i rasvjetu na njemu. Kao rezultat ovakvog ponašanja, šetalište je u mraku, a ograda je toliko korozirala da se na nju ne smije naslanjati, a oni koji su pokušali, isprva mladi par, a potom i trojica mladića, pali su sa visine od 3 do 5 metara.
Ovakvoj slici treba dodati sedam godina duge radove na kolektoru, koji su dodatno destabilizovali 7 km dugo šetalište i objekte na njemu, koji su, prema tvrdnjama žitelja, počeli da klize ka moru.
Zidovi i stijene su postavljeni upravo zarad zaštite priobalja od razornog uticaja morskih valova za vrijeme gradnje željeljezničke pruge Zelenika – Gabela, prije 118 godina.
Da bi se obalni zid na Savini, ali i druge podzide, zaštitili od urušavanja, neophodno je sa morske strane postaviti velike stijene koje ublažavaju djelovanje valova, ali i periodično ih obnavljati.
K.M.
Nabačeno kamenje imalo ulogu valobranaInženjer građevinarstva i predsjednica Ekološkog društva „Boka“
Olivera Doklestić kaže da je
pogubno uklanjati obalne zidove.
Podsjetila je da je željeznička pruga, čijim je ukidanjem i nastalo šetalište, puštena u saobraćaj 1901. godine, te da je trasa duž novske obale velikim dijelom urađena u nasipu.
– Događalo se, nekoliko puta, da valovi slome potporni zid i naprave štetu pruzi. Izgrađen je kameni, potporni zid, koji ima i ulogu valobrana. Između kamenog zida i mora stavljen je kameni nabačaj od krupnih stijena, koji je imao zadatak amortizacije udara valova. Međutim, dešavalo se i da taj nadzidak bude srušen udarima valova i prelivanjem obilnih količina vode. Pravljenjem betonskih plaža i uklanjanjem nabačaja velikog kamenja skinut je taj način zaštite od valova – kazala je Doklestić.
)){kind=small}
