Pravnik i analitičar
Boris Marić ističe da od početka koordinacije krizom izazvanom pandemijom preko NKT-a i putem naredbi Ministarstva zdravlja došlo je do ograničavanja, pa i suspenzije pojedinih ljudskih prava.
– Takva krizna situacija je zahtijevala poštovanje ustavnih procedura, jer smo de fakto dobili i živimo vanredno stanje. Ako imate suspenziju prava okupljanja, ograničenja prava kretanja, zadiranje u pravo privatnosti i lične podatke, takva situacija uveliko prevazilazi nadležnosti Ministarstva zdravlja i NKT-a i zahtijeva reakciju parlamenta te ili uvođenje vanrednog stanja, ili traženje drugog konsesualnog mehanizma gdje bi Vlada i parlament u koordinaciji dali puni legalitet neophodnim mjerama za zaštitu zdravlja stanovništva. Legitimitet većine mjera za zaštitu od pandemije ne dovodi se u pitanje insistiranjem na poštovanju Ustava i zakona. Upravo ovakve situacije su one u kojima se nivo ostvarivanja ljudskih prava, kao civilizacijskog dostignuća, spušta na niži nivo radi efikasnijeg rada onih koji su na prvoj liniji borbe protiv epidemije, a samim tim postoji opasnost od pretjeranog ograničenja ili suspenzije ljudskih prava, što se u jednom dijelu desilo i u Crnoj Gori. Zbog toga moramo i pod ovim okolnostima voditi debatu o stanju ljudskih prava, svrsishodnosti preduzetih mjera, insistirati na transparentnom radu institucija i jasnom i nedvosmislenom obavještavanju građana o preduzetim mjerama te njihovoj usklađenosti sa zakonom i Ustavom – kazao je Marić.
Kako je zaključio, demokratska društva zasnovana na ustavnosti i vladavini prava su zato i osmislila rješenja i modele kontrole u ovakvim situacijama – to je, prije svega, parlamentarni nadzor i kontrola koju sprovodi Ustavni sud.
S.R.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
