Ministar pravde
Zoran Pažin saopštio je da je i prije pet godina bio protiv izbora predsjednika sudova, koji su tri i više mandata na tim funkcijama, i prije nego što je iko pokrenuo ovo pitanje i prije interesovanja Evropske komisije (EK). Prema njegovoj ocjeni, i tada je smatrao da to nije pitanje ustavnosti i zakonitosti, nego da se radi o potrebi poštovanja međunarodnih pravnih standarda koji nalažu da se ne vrši koncentracija moći u sudovima.
– Nije primjereno reći prihvatamo standard, ali ćemo ga primijeniti za deset godina. Ne radi se o pitanju ustavnosti i zakonitosti. Ustav vrlo eksplicitno u amandmanima iz 2012. uređuje ovo pitanje, ali ne možete pročitati samo jedan, a zanemariti sve druge amandmane – kazao je Pažin odgovarajući na komentar poslanika
Draginje Vuksanović Stanković (SDP), koja je rekla da je treći mandat predsjednice Vrhovnog suda
Vesne Medenice neustavan.
Pažin navodi da je prema ranijem ustavnom rješenju predsjednika Vrhovnog suda birao parlament na predlog predsjednika skupštine, Vlade i države i nije bilo mandata predsjednika Vrhovnog suda, nije bilo ograničenja mandata pa se nije moglo ni govoriti ti o mandatu.
Vuksanović Stankovićeva je istakla da je Pažin sve navedeno trebalo da kaže ranije jer je i on dozvolio da Sudski savjet ne poštuje standarde Evropske unije (EU). Ona je istakla da funkciju predsjednika Vrhovnog suda 15 godina vrši isto lice, a to je Vesna Medenica.
– Jedino ako nema dvije ili tri Vesne Medenice, a ja to ne znam, onda se izvinjavam – kazala je ona.
Skupština je juče raspravljala o više akata iz oblasti pravosuđa, a ministar Pažin je kazao da se izmjenama Zakona o alternativnom rješavanju sporova rasterećuju sudovi od velikog broja predmeta. Govoreći o pratećim zakonima koji se mijenjaju, Pažin je rekao da se Porodični zakon mijenja u dijelu usklađivanja terminološki, kao i propisivanje procedura i rokova za upućivanje predmeta na medijaciju. Naveo je da se izmjenama Zakona o parničnom postupku predviđa nadležnost Osnovnog i Privrednog suda, koji su dužni da upućuju predmete na medijaciju. Izmjenama Zakona o sudovima predviđa se nadležnost Osnovnog i Privrednog suda kada je u pitanju verifikacija sporazuma koji se postižu prije samog sudskog postupka ili u situaciji kada je povučena tužba.
– Uvodi se nadležnost Vrhovnog suda, koji može da zauzima načelne pravne stavove i po zahtjevu Pravne i Komore javnih izvršitelja i Notarske komore, što vodi jačanju pravne sigurnosti i jačanju pravnog poretka – naveo je Pažin.
M.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
