Firma „Pro Horeka”, čiji je vlasnik Mirko Čarapić, sin bivšeg vrhovnog državnog tužioca i sada članice Tužilačkog savjeta Ranke Čarapić, prošle godine je imala poslovni prihod od 629.110 eura, dok je u 2018. taj iznos bio 552.891, pokazuju podaci iz finansijskog izvještaja te kompanije koji je predat Poreskoj upravi. Kako se navodi u tom dokumentu, neraspoređena dobit te firme lani je bila 111.826 eura.

Prema finansijskom izvještaju, ta firma ima stalnu imovinu koja vrijedi preko 377.000 eura, a u to se ubrajaju nekretnine, postrojenja i biološka sredstva. Lani su imali obrtna sredstva od 701.167 eura, što predstavlja uvećanje u odnosu na godinu ranije, kada te je taj iznos bio 458.187 eura. Lani je Čarapićeva firma povećala i zalihe, i to sa 189.971 na 250.450 eura. Prijavili su i da imaju kratkoročna potraživanja od 450.000 eura, dok je godinu ranije taj iznos bio 268.000. Čarapićeva firma je prijavila ukupnu aktivu firme od preko milion, odnosno 1.078.486 eura.

U bilansu stanja pomenute kompanije precizira se da je, pored prihoda od 629.110, rashod bio 693.826 eura. Poslovni rezultat na kraju 2019. godine iznosio je 1.322.936 eura.

Firma „Pro Horeka” prije par mjeseci dospjela je u žižu javnosti kada je Istraživački centar MANS-a otkrio da su u vrijeme pandemije sklopili vrijedan posao sa državom. Naime, Uprava za imovinu 15. aprila donijela je odluku o hitnoj nabavci opreme za kuhinju i vešeraj u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), vrijednu 300.000 eura, a taj posao dobila je podgorička kompanija „Pro Horeka” Mirka Čarapića, sina bivšeg vrhovnog tužioca i aktuelne članice Tužilačkog savjeta Ranke Čarapić. Hitnost nabavke, koja je predviđala da u roku od 10 dana bude sproveden kompletan postupak, obrazložena je u tom trenutku epidemiološkom situacijom u zemlji.

Dokumentacija do koje je došao Istraživački centar MANS-a pokazuje da je ugovor potpisan samo dan pošto je donijeta odluka o pokretanju nabavke. Kako navode u odluci o pokretanju hitne nabavke opreme za kuhinju i vešeraj u KCCG, koju je potpisao direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović, osim pozivanja na situaciju s korona virusom, nema detaljnijeg obrazloženja zašto se tako vrijedna nabavka sprovodi po hitnom postupku. Nije navedeno ni koju vrstu opreme za kuhinju i vešeraj je tražio KCCG, niti kako je Uprava došla do cijene od 300.000.

Kompletan posao završen je za samo dva radna dana. Prema Pravilniku za hitne nabavke koji je donijela Uprava za imovinu i dokumentaciji do koje je došao MANS, hitnu nabavku su sproveli direktor Blažo Šaranović i službenica za javne nabavke Nela Milošević. Za 16 radnih sati oni su donijeli Odluku o pokretanju hitne nabavke, pripremili zahtjev za dostavljanje ponuda, poslali zahtjev za najmanje tri adrese, primili ponude, javno otvorili ponude, napravili zapisnik o pregledu, ocjeni i vrednovanju ponuda, pripremili predlog obavještenja o ishodu hitne nabavke, izradili zvanično obavještenje, obavijestili pobjednika na tenderu, pripremili ugovor o hitnoj nabavci i potpisali ugovor o hitnoj nabavcu s ponuđačem.

M.S.

---

Predala nepotpune podatke
„Dan” je ranije pisao da predsjednica Komisije za etički kodeks državnih tužilaca i članica Tužilačkog savjeta Ranka Čarapić nije dostavila kompletne podatke o imovini svoje porodice Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK). To se može zaključiti upoređivanjem podataka ASK, Uprave za nekretnine i Poreske uprave Crne Gore.

U imovinskom kartonu izostavljena je kompanija „Comexport”, čiji je vlasnik Budimir Čarapić, suprug Ranke Čarapić. Radi se o kompaniji čije su investicione nekretnine vrijedne oko 287.000 eura, i koja je krajem 2018. godine imala ukupnu aktivu od 781.112 eura. Prema članu 23 Zakona o sprečavanju korupcije, javni funkcioneri su dužni da u Izvještaju o imovini navedu tačne i pune podatke. Takođe, dužni su i da u slučaju promjene podataka iz izvještaja, koji se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, to prijave ASK u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Kazne za javne funkcionere, ukoliko prekrše pomenuti član, kreću se od 500 do 2.000 eura.