-PRIREDIO:
MILADIN VELjKOVIĆ
Na Svetog Nikolu 1905. godine navršilo se pedeset godina svešteničke službe Georgija Brankovića.
„Ta hvala i to priznanje, koje je srpski patrijarh Georgije Branković doživio o Nikoljdanu 1905. god. jeste najklasičniji dokaz, koliko je cijenjeno sve ono, što je pedesetogodišnji veliki radenik učinio svojoj crkvi i svome narodu.“
Odbor za proslavu ovog izuzetnog i rijetkog jubileja sačinjavali su mnogi ugledni Karlovčani, od kojih pominjemo: Radivoja Vrhovca, direktora Karlovačke gimnazije, Iliju Dobrodolca, knjigovođu Fonda Save Tekelije, Jovana Živkovića, protoprezvitera i profesora Bogoslovije, Jovana Jeremića, okružnog protoprezvitera, Dušana Milića, gradonačelnika i predsjednika Crkvene opštine, Vladu Nikolića, arhitektu, Lazara Obrenovića, gradskog senatora, Marka Popovića, posjednika, Jovana Cvetića, ratara, Moju Klisarića, trgovca. Predsjednik Odbora bio je Jovan Vučković, rektor Bogoslovije, potpredsjednik Kosta Nikolić, advokat, a sekretari Ivan Maširević i Dušan Spernjak, gimnazijski profesori.
„Karlovci su se odijevali u svečano ruho. Sve javne zgrade i domovi pojedinaca okićeni su bili državnim, zemaljskim i narodnocrkvenim zastavama i prema utvrđenom programu odbora Karlovačkog građanstva za proslavu patrijarhovu“, otpočela je svečanost u ponedjeljak 5/18. decembra 1905, uoči Svetog Nikole, bdenijem u karlovačkoj Sabornoj crkvi. Na bdeniju su bili svi episkopi Karlovačke mitropolije, a činodejstvovao je episkop budimski Lukijan Bogdanović. Zatim je uslijedilo osvjetljavanje Karlovaca, uz prangije i oglašavanje zvona u svim karlovačkim crkvama, dok su pred dvor stizale bakljonoše, učenici Bogoslovije, Gimnazije i osnovnih škola, kao i karlovački građani. Kada se patrijarh Branković, okružen episkopima, pojavio na balkonu, uslijedio je pozdrav Dušana Milića, gradskog načelnika i predsjednika karlovačke crkvene opštine. Pjevali su horovi Gimnazije i Bogoslovije, a vojnu muziku je svirao orkestar 70. pješačke pukovnije iz Petrovaradina.
Sjutradan, 6/19. decembra, u ranu zoru začula su se zvona svih karlovačkih crkava i vojna muzika, oglasivši početak dana u kojem se slavi pedeset godina svešteničke službe patrijarha Georgija. Prije svete liturgije, u Patrijaršijskom dvoru, uz prisustvo episkopata, mnogobrojnog sveštenstva i viđenih gostiju, patrijarhu Georgiju Brankoviću uručena su dva izuzetno značajna i rijetka priznanja. Ordenom velikog krsta Leopoldovog reda nagradio je car Franc Josif srpskog patrijarha i svog tajnog savjetnika za pedesetogodišnji rad. Patrijarhu je visoko odlikovanje i carsko ručno pismo uručio Pavle Jovanović, kraljevski savjetnik i izaslanik kraljevske ugarske vlade. Zatim je uslijedilo odlikovanje koje nije dočekao nijedan mitropolit i patrijarh Karlovačke mitropolije. Cijeneći pedesetogodišnju službu patrijarha Brankovića, posvećenu dobru crkve i naroda, episkopat Mitropolije odlikovao ga je bijelom kamilavkom, najvišim znakom crkvenojerarhijske vlasti. Episkop pakrački, Miron Nikolić, kao najstariji čestitao mu je u ime episkopata, a episkopi Lukijan Bogdanović, budimski, i Georgije Letić, temišvarski, stavili su sijedom patrijarhu Georgiju na glavu bijelu panakamilavku sa brilijantskim krstom.
U Sabornoj crkvi je održana svečana, arhijerejska liturgija, blagodarenje za zdravlje i život patrijarha Georgija i propovijed Jovana Vučkovića, rektora Bogoslovije. Zatim su uslijedila čestitanja slavljeniku, koji je sjedeo na patrijaršijskom prestolu, u dvoru koji je bio prepun naroda. Patrijarha su pozdravili i čestitali mu predstavnici mirskog i monaškog sveštenstva, državnih i vojnih vlasti, autonomnih vlasti, srpskih pravoslavnih crkvenih opština, prosvjetnih zavoda, srpskih ženskih zadruga i različitih udruženja, kao i mnogobrojni pojedinci.
Čestitajući značajan jubilej, karlovački gradski načelnik Dušan Milić uručio je patrijarhu diplomu za počasno građanstvo grada Karlovaca.
Proslava je nastavljena svečanim ručkom, a završena je u večernjim satima, besjedom i koncertom u Karlovačkoj gimnaziji. Patrijarh Branković je povodom svoje proslave dobio bezbroj čestitki koje su pristigle sa svih strana. Neke su bile i u obliku pjesama.
(NASTAVIĆE SE)