SKOPLjE – U dijelu Kumanova Divlje naselje, koje je dva dana bilo poprište žestokog oružanog sukoba pripadnika makedonske policije i terorističke grupe, čiji je cilj bio napad na institucije države, juče je bilo mirno. Stanovnici se polako vraćaju svojim kućama, ali ima i onih koji će narednih dana morati da spavaju kod rođaka i prijatelja jer su im kuće uništene. U mnogim djelovima ovog naselja vidljivi su tragovi oružanog sukoba, izgorele i unuštene kuće, tragovi krvi, polupani prozori. Nekoliko kuća i prodavnica potpuno je uništeno. Djeca još ne idu u školu.
Albanci i Makedonci su zajedno na raščišćavanju ruševina, sukob nije ostavio posledice na međunacionalne odnose u tom gradu. I jedni i drugi za ovu situaciju optužuju političare. U sukobima u Kumanovu stradalo je osam policajaca, 37 je povrijeđeno, a na strani terorista je evidentirano 14 žrtava.
Skopski Osnovni sud je odredio tridesetodnevni pritvor za grupu od trideset terosta koju su se predali policiji. Riječ je o 18 lica sa Kosova, dvojici makedonskih državljana koji su imali privremeni boravak na Kosovu, devet lica su državljani Makedonije, a jedan od uhapšenih je albanski državljanin koji ima boravak u Njemačkoj.
Međunarodna zajednica i diplomatska predstavništva u svojim izjavama osuđuju ovaj teroristički napad, ali od Vlade Republike Makedonije traže da se sprovede detaljna istraga i da se kaže ko je i iz kojih razloga izazvao ovaj incident.
Evrokomesar za proširenje i dobrosusjedsku politiku Johan Han notirao je juče tri jasne poruke makedonskom državnmom vrhu. Prva je da svi politički faktori u zemlji moraju jasno da pokažu zabrinutost za ono što se desilo u Kumanovu, druga – da svi politički faktori sarađuju kako bi se detaljno raščistile dileme ko je odgovoran za incident i treća poruka je da ovaj incident ne treba da odvuče pažnju i da bude paravan iza koga će se sakriti vrlo ozbiljna politička situacija u zemlji i kriza koja je rezultat duže vremena prekinute saradnje između vlasti i opozicije o važnim državnim pitanjima.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg poručio je juče iz Brisela da će na sastanku ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO i njihovih partnera krajem nedjelje jedna od tema biti događaji u Kumanovu. On je ohrabren činjenicom da su svi politički lideri u zemlji osudili teroristički napad na Kumanovo, ali traži da Makedonija sprovede detaljnu i transparentnu istragu oko cijelog slučaja iz preventivnih razloga da se nešto slično ne bi dogodilo ponovo. Prve analize bezbjednosnih analitičara i lidera političkih partija koje su u vladajućoj koaliciji i opoziciji jednoglasno potvrđuju da je riječ o naoružanoj plaćeničkoj paravojnoj formaciji koja je ubačena na teritoriju Makedonije.
Oni od predsjednika države Đorđa Ivanova traže da objasni šta je htio da kaže izjavom da je 17 prijateljskih bezbjednosnih službi bilo informisano o mogućem napadu, a da nijesu reagovali.
Predsjednik Demokratskog savjeza Makedonije i bivši ministar unutrašnjih poslova Pavle Trajanov kaže da napadači na Kumanovo nemaju nikakvu političku agendu, nijesu izašli ni sa kakvim zahtjevima povezanim sa pravima Albanaca u Makedoniji, nisu izdali nikakav dokument ko stoji iza terorističkog napada. Prema dosijeu učesnika u napadu jasno je da je riječ o plaćenicima. Zato detaljna istraga mora da utvrdi ko je i iz kojih razloga platio i angažovao ovu naoružanu formaciju da izvrši teroristički napad. Isto mišljenje dijele i analitičari Sašo Ordanovski, profesor na fakultetu za bezbjednost Vladimir Pivovarov i predsjednik Balkanskog bezbjednosnog foruma Blagoje Markovski.
„Ako je cilj napada bio destabilizacija zemlje, kako tvrdi državni vrh, postoji više faktora koji ukazuju da ovi motivi nijesu tačni. Posle sukoba u 2001. godini ni Albanci ni Makedonci ne žele rat. Za ovakav pokušaj strana koja napada morala bi da ima podršku lokalnog stanovništva, koja je potpuno izostala u ovom slučaju, ili međunarodnu podršku, ali je i to je isključeno jer međunarodna zajednica ne podržava promjenu granica u ovom regionu, a Makedonija je okružena sa tri strane zemljama koje su članice NATO – Albanijom, Bugarskom i Grčkom i trećom – Kosovom u kojoj je stacionirana velika NATO baza. Ako su naše službe raspolagale informacijama da je grupa duže vremena na ovoj teritopriji zašto su dozvolili da se infiltrira u samo naselje gdje policija teško djeluje zbog velikog broja civila. Najlogičnije objašnjenje je da se radi o plaćenicima koji su dobro obučeni i po scenariju dovedeni u kumanovsko naselje. Istraga mora da utvrdi ko ih je platio i zašto – kaže Pivovarov.
A.Pisarev
Poslati neiskusni policajci
Bivši direktor javne bezbjednosti u MUP-u Makedonije policijski general Goran Mitevski, izjavio je juče u intervjuu za portal A1O da su u Kumanovo u akciji za razbijanje terorističke grupe poslati neiskusni policajci od kojih su mnogi poginuli u samom vozilu i nijesu ni stigli da učestvuju u akciji. Polovini pripadnika bezbjednosnih snaga koje su bile poslate u Kumanovo ovo je bila prva ozbiljna akcija i sukob na terenu, što je rezultiralo velikim brojem žrtava s obzirom na obim akcije.
Postoje mnoga otvorena pitanja na koja MUP treba da odgovori, počevši od procjene situacije pa do momenta da se grupa infiltrira u samo naselje i prenese veliki dio opreme i oružja, a da policija to ne primijeti. Ako su strano došli iz susjednog sela, postavlja se pitanje zašto ih policija nije sačekala i neutralisala na pola puta do Kumanova uz upotrebu ozbiljne tehnike.
S obzirom na raspoloženje među Albancima i odnose sa Makedoncima, ne postoji nikakvo logičko objašnjenje šta bi se postiglo jednom ovakvom akcijom, osim ako nije riječ o plaćenicima koji su izvršili određeni zadatak.
EP traži odgovornost
Članovi Evropskog parlamenta Eduard Kukan, Ivo Vajgl i Ričard Hovit – izrazili su juče zabrinutost zbog kumanovskih događaja i pozivaju makedonske političke lidere da djeluju odgovorno i uzdrže se od akcija ili izjava koje bi mogle da potkopaju stabilnost u zemlji.
„Duboko smo zabrinuti zbog događaja u Kumanovu proteklog vikenda. Osuđujemo sve akte nasilja kojima se krši javni red i pokušaje da se destabilizuje situacija u zemlji. Makedonske vlasti poslije ovih događaja moraju pokrenuti pitanje odgovornosti. Potrebna je i transparentna istraga u skladu sa vladavinom prava.
Borisov traži ostavku Gruevskog
Bugarski premijer Bojko Borisov koji je najveći dio radnog vijeka proveo u bezbjednosnim službama, smatra da premijer Makedonije Nikola Gruevski treba da podnese ostavku u cilju stabilizacije zemlje.
„Ja sam lični primjer kako treba postupiti kada nemate povjerenje naroda iz bilo kog razloga”, izjavio je Borisov bugarskim medijima u komentaru oko situacije u Makeodniji, naglašavajući da je u vrijeme svog prvog mandata podnio ostavku na zahtjev građana.
„Makedonija je za nas vrlo važna zemlja i njena politička stabilnost je vrlo važna za region. Ove žrtve su rezultat podjele i problema koje ima Makedonija. Službeno me redovno izvještavju o tome šta se tamo dešava i dobro je da se situacija malo smirila”, kaže Borisov.