ZAGREB – Pored sedam zahtjeva Mosta nezavisnih lista za formiranje nove vlade „kamen spoticanja” da se to dogodi u najskorije vrijeme mogao bi biti odlazeći ministar kulture Zlatko Hasanbegović, čijem ostanku u vladi se protive pripadnici manjinskih zajednica u Hrvatskoj.
Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izjavio je uoči pregovora sa šefom HDZ-a Andrejem Plenkovićem o saborskoj većini da srpska manjina neće podržati vladu u kojoj će ponovo biti Hasanbegović. Stavu Pupovca pridružio se i višegodišnji zastupnik italijanske nacionalne manjine Furio Radin.
Hasanbegović je reagovao munjevito, poručivši Pupovcu da će Plenković formirati saborsku većinu sa ili bez zastupnika srpske manjine.
Sve to je, pišu hrvatski mediji, dovelo do „tinjajućeg sukoba” šefa HDZ-a i Hasanbegovića za koji se tvrdi da nije od juče.
Pozivajući se na za sada nepotvrđene informacije iz vrha HDZ-a, portal Indeks.hr piše da je Hasanbegoviću već jasno predočeno da neće ostati na poziciji ministra kulture, pa mu je, kako se navodi, jedino ostalo da provocira u nadi da će Plenković promijeniti mišljenje i zadržati ga u vladi.
„Hasanbegović je pokazno lice i direktni produkt HDZ-a Tomislava Karamarka, čija se politika temeljila na desnom esktremizmu”, podsjeća portal.
Ističu da je Hasanbegovićevo nenadano ustoličenje kao ministra napravilo potrese u stranci.
Bila je to, kažu, loša odluka. Hasanbegović se nije dokazao u ministarstvu koje je uglavnom služilo za odvraćanje pažnje.
Portal konstatuje da je bilo i gorih HDZ-ovih ministara, ali da je za dugogodišnjeg diplomatu koji je došao iz Brisela ključno da Hasanbegović ne uživa ugled u svijetu.
Inače, Hasanbegovićevi stavovi doveli su strane medije na zaključak da je riječ o istoričaru koji „veliča fašiste i ustaše”.
Sa dolaskom Plenkovića na čelo HDZ-a vrh stranke odlučio je da se distancira od rigidne desničarske politike Karamarka, a Hasanbegović je njegov direktni produkt.
Samo zbog činjenice da bi rizikovao unutarstranačke sukobe, Plenković je Hasanbegoviću dozvolio kandidaturu i izlazak na izbornu listu, piše portal.
Ali, Hasanbegović je nastavio tamo gdje je stao sa Karamarkom.
Uvjeren je, dodaje se, da ima potporu većeg dijela HDZ-a, a argument mu je i pisanje nekih prohadezeovskih medija koji ga opisuju kao najpopularnijeg ministra u bivšoj vladi.
I „Jutarnji list” se bavi Hasanbegovićem, a jedan od visokopozicioniranih HDZ-ovaca kaže da se čini da on još vodi kampanju i skuplja glasove, već tri dana Hasanbegović pravi spektakl, čime zapravo šteti HDZ-u.
Čini se da Hasanbegović želi po svaku cijenu da ostane na ministarskoj poziciji, a da pritom istisne Pupovaca iz saradnje sa HDZ-om.
„Jutarnji list” piše da je vrh HDZ-a ljut na Hasanbegovića koji je sebe stavio u centar pregovaračkog procesa o formiranju nove vlade.
Dio strnačkih kolega aktuelnog ministra kulture smatra da bi Hasanbegović trebalo da „povuče ručnu”. Tim prije jer je Plenković nakon razgovora sa osam zastupnika manjinskih stranaka rekao da želi podršku svih njih.
„Trebaju nam stabilnost i mir sledeće četiri godine. Sa manjincima neće biti ucjena, i želimo ih svih osam, to je poruka i našoj i međunarodnoj javnosti”, naveo je Plenković.
Tanjug
Most traži sedam ministarstava
U pregovorima o sastavu nove hrvatske vlade, koji će početi sredinom iduće nedjelje, Most će od HDZ-a tražiti sedam ministarstava, piše „Jutarnji list”.
Premda se iz HDZ-a stalno mogu čuti nezvanične informacije kako će lideru Mosta Boži Petrovu ponuditi tek četiri ministarstva i mjesto potpredsjednika Vlade, u Mostu neće tek tako na to pristati jer smatraju da sada imaju jedan mandat više nego što su imali u trenutku kad je pala Vlada, odnosno sa 12 su skočili na 13 poslanika.
Pregovaračka pozicija Mosta biće i činjenica da će pristati na to da lider HDZ-a Andrej Plenković bude predsjednik Vlade, iako su u kampanji pred parlamentarne izbore govorili da on to ne može biti.
Istovremeno, nezvanično poručuju u Mostu, ako HDZ-u to ne odgovara, onda Andrej Plenković može pregovarati s HNS-om i HŠ, a da će onda oni biti u opoziciji.
„Jutarnji list” piše da će Most pored toga vjerovatno tražiti i poziciju predsjednika parlamenta, iako to nisu potvrdili, kako bi mogli određivati dnevni red sjednica parlamenta, a time će izbjeći da se ignorišu njihovi zakonski predlozi.
Pregovaračka pozicija Mosta očigledno će biti takva da će tražiti maksimalno koliko mogu, a onda, naravno, uvijek može doći do kompromisa pa da na kraju dobiju, na primjer, šest ministarstava, koliko su imali i u prošloj Vladi, piše „Jutarnji list” i ukazuje da će to zavisiti i od broja ministarstava u budućoj vladi. Bude li se išlo na varijantu manjeg broja ministarstava, npr. 12, onda je Mostu prihvatljivo da imaju četiri resora, konstatuje zagrebački dnevnik.