SKOPLjE – Utvrđene kandidatske liste za vanredne parlamentarne izbore, koji će se u Makedoniji održati 11. decembra, pale su u sjenku najnovijeg izvještaja EK za napredak Makedonije na putu u EU. Na listama su uglavnom poznati kadrovi iz prethodnog saziva, osim što je opoziciona partija na listu mogućih poslanika dodala i nekoliko aktivista iz nevladinog sektora koji su bili čelnici masovnih protesta i „Šarene revolucije“ poslednjih godinu i po dana. Na listi vladajuće partije pored bivšeg premijera su neki od onih koje je predsjednik države Đorđe Ivanov amnestirao od odgovornosti za seriju kriminalnih radnji pa se očekuje da evropske institucije ospore njihovu kandidaturu.
Dok se za sve ostale zemlje iz regiona uslovi za članstvo u EU smanjuju, za Makedoniju se povećavaju. Tako je Makedonija i ove godine daleko iza Crne Gore i Srbije, koje su počele pregovore i polako otvaraju jedno po jedno poglavlje, ali i iza Albanije koja je dobila uslovnu preporuku za početak pregovora, mada su uslovi za nju daleko „tanji“ nego oni koji važe za Makedoniju. Opšta konstatacija u izvjštaju EK za Makedoniju je da je riječ o zarobljenoj državi od strane političke partije koja je trenutno najbogatija u Evropi i koja vlada na klijentelistički način, putem ucjena, prijetnji i zastrašivanja građana i medija, i u kojoj je sudski sitem pod strogom kontrolom vladajuće partije.
Korupcija je daleko van kontrole, a institucije su zarobljene i rade po direktivi partijskog vrha vladajuće partije. U takvim uslovima nemoguće je govoriti o napretku države i njenoj evropeizaciji.
Prvi uslov koji Makedonija mora da ispuni ako želi da se sa preporuke za početak pregovora otpusti kočnica jesu fer, demokratski i kredibilni izbori. Ali kako sprovesti kredibilne izbore kada je opšta ocjena da Državna izborna komisija i sve institucije u državi rade i dalje po direktivi, da vladajuća partija kontoroliše medije i sudski sistem i vrši opstrukcije na rad Specijalnog tužilaštva.
Bivša njemačka ambasadorka u Makedoniji Gudrun Štajnaker, komentarišući aktuelnu situaciju u ovoj državi ocjenjuje da je poslije destogodišnje vladavine VMRO-DPMNE u koaliciji sa albanskom partijom DUI Makedonija postala disfunkcionalna država. Vodeći krug mladih ljudi iz vladajuće partije VMRO- DPMNE na čelu sa Nikolom Gruevskim, koji je u početku važio za efektivnog tehnokratu, prvo su uzurpirali partiju, a zatim i državu sa svim njenim institucijama a partija je postala najbogatija u Evropi, ocjenjuje Štajnaker. Ona kaže da je to jedan od razloga zbog čega je prije godinu upozorila da ukoliko Evropa želi napredak u ovoj zemlji VMRO-DPMNE i DUI ne smiju ostati dalje na vlasti, ali ni opoziciona SDSM ne smije preuzeti vlast. U suprotnom, kako kaže, ovaj region će se naći u onome što se u političkoj teoriji naziva „paradoks demokratije“, odnosno demokratskom izboru snaga i vladajućih faktora koji su u svojoj suštini antidemokratski.
Za razliku od ranijih godina, sam početak ovogodišnjeg izvještaja EK, bez rukavica i bez diplomatskih manira, piše da je riječ od zarobljenoj državi, sa nefunkcionalnim državnim institucijama, godinama unazađenim sudskim sistemom, selektivnom pravdom, nespremnošću institucija da se suprotstave masovnoj korupciji i organizovanom kriminalu i nedovoljno unaprijeđenim međuetničkim odnosima.
Iako dosta grub i krajnje nepovoljan, izvještaj može da posluži kao dobar putokaz za aktivnosti koje mora da sprovede nova vlada poslije izbora, na to je ukazao i evropski ambasador u Skoplju Seamuel Žbogar.
Specijalno javno tužilaštvo je jedino tijelo koje se u izvještaju pominje kao proaktivna institucija u slučajevima istrage visokog profila, ali se ujedno konstatuje da se suočava sa kritikama vlasti i da ne postoji saradnja sa institucijama i Savjetom javnih tužilaca koji rade pod kontrolom vladajuće partije.
A.Pisarev
Političke partije u oblacima
Evropske diplomate u Skoplju ocjenjuju da političke partije u ovom momentu reflektuju nekakav utisak da će izbori riješiti sve probleme, što inplicira da ili ignorišu ili ne vide ključne razloge koji su doveli do višegodišnje političke krize. Ako nema suštinskog suočavanja sa problemima i ako se ne ponude rješenja koja će efikasno prevazići krizu, izbori sami po sebi neće pomoći da se izađe iz sadašnje teške situacije.
Zato je pored kredibilnih izbora važno da se u paketu omogući normalan rad SJT i da institucije pokažu kooperativnost sa ovom institucijom. Dogovor iz Pržina i njegovo sprovođenje prioritet su zajedno sa spiskom za reforme koje moraju da se sprovedu po agendi koju je napravio Rajnhard Pribe zajedno sa timom evropskih eksperata koji su procijenili stanje u ovoj državi. To je obrazlažući izvještaj za Makedoniju potencirao i evropski komesar za proširenje kada je fasciklu sa izvještajem spremio za predaju tehničkom premijeru Emilu Dimitrijevu.