Politički procesi u Makedoniji su trenutno blokirani što dovodi u pitanje raspisivanje i određivanje datuma održavanja referenduma, na kome bi građani trebalo da potvrde Prespanski dogovor i novo ime države Sjeverna Makedonija. Opozicija je dostavila 400 amandmana na predložena rješenja za izbor DIK i raspisivanje referenduma. Predsjednik sobranjske Komisije za evropska pitanja Artan Grubi prekinuo je raspravu o ovim amandmanima sa obrazloženjem da je to kršenje sobranjskog poslovnika i očigledan pokušaj opozicije da se blokira rad Sobranja. Na ove njegove riječi počela je svađa nedolična poslanicima, a poslanik SDSM-a Petar Atanasov otvoreno je upozorio opoziciju da je nekorektno da blokiraju izbor DIK i održavanje referenduma i da cijelu državu stavljaju u založništvo.
– Prekinite da blokirate izbor DIK i dozvolite da se održi referendum, da građani na njemu iznesu svoj stav. Dvije godine blokirate rad Sobranja, jer vas interesuje samo amnestija vaših članova za kriminal koji su počinili, rekao je Atanasov.
Sa sjednice izvršnog komiteta partije VMRO–DPMNE izdato je saopštenje da su to izmišljotine i manipulisanje javnošću i da njihova partija ne traži nikakvu amnestiju za svoje članove. Međutim, i na marginama sastanka lidera svih političkih partija bilo je riječi o amnestiji koju traži opozicija.
Traže amnestiju
Lider opozicije Hristijan Mickovski poriče da traži amnestiju, ali kaže da se njegova partija otvoreno zalaže za promjenu Krivičnog zakona. Tačnije, za promjenu člana 353, odnosno VMRO–DPMNE traži da se u članu 353 KZ, koji se odnosi na krivično djelo „zloupotreba službenog položaja i ovlašćenja“, predviđena kazna od pet godina zatvora smanji na tri godine, čime bi se skratilo i vrijeme za zastarijevanje tih krivičnih djela. Tako bi sva krivična djela za koja se gone nosioci vlasti iz prethodnog mandata i počinjena su u periodu od 2011. do 2015. godine, praktično zastarjela i optuženi bi ostali bez kazne, jer je nemoguće da se u tako kratkom roku koji je ostao izreknu sve presude i završe svi procesi koje protiv njih vodi Specijalno javno tužilaštvo.
– Ovo je otvoren pokušaj da izbjegnu odgovornost i zatvorske kazne bivši premijer Nikola Gruevski, bivša ministarka unutrašnjih poslova Gordana Jankulovska, bivši ministar za transport Mile Janakievski i plejada partijskih i državnih funkcionera iz bivše vlasti koji su zloupotrijebili svoj položaj i namještali izbore i činili druga krivična djela zbog kojih im prijeti zatvorska kazna, kaže Atanasov.
Najveća makedonska opoziciona partija VMRO–DPMNE uporno pokušava da se izbori za amnestiju svojih članova od kojih su neki u zatvoru zbog krvavih događaja 27. aprila prošle godine u Sobranju, a najviši partijski funkcioneri i čelnici bivše vlade, na čelu sa bivšim premijerom Nikolom Gruevskim, na optuženičkoj klupi za seriju krivičnih djela. Hristijan Mickovski, novi predsjednik partije, pokušava na svaki mogući način da iskoristi svoju poziciju i relativno veliki broj poslanika u Sobranju da otvoreno ucjenjuje i Vladu i Sobranje svojim zahtjevima, stavljajući na kocku budućnost zemlje, samo da bi spasio bivšeg predsjednika partije i bivšeg premijera Nikolu Gruevskog od odgovornosti pred sudom.
Zaev neće da popusti
Premijer Makedonije Zoran Zaev decidno je izjavio da neće biti amnestije, ni direktne, ni indirektne preko promjene djelova Krivičnog zakona.
– Spremni smo za dijalog i dogovor do određenih granica. U državi u kojoj se borimo za najznačajnije reforme u sudstvu, vladavinu prava i jednakost svih građana pred zakonom, ovakvi zahtjevi su nezamislivi. O tome ne možemo da razgovaramo, nemamo prava na to niti su nam građani dali mandat da tako razmišljamo, izjavio je Zaev.
Međutim, u medijima se spekuliše da će neki detalji vjerovatno morati da se dogovaraju u četiri oka između lidera dviju najvećih političkih partija Zorana Zaeva iz SDSM i Hristijana Mickovskog iz opozicije. Jer je opozicija i po cijeni državnih interesa spremna da pozove članstvo da bojkotuje referendum.
Makedonija je na samitu EU dobila uslovni početak pregovora za članstvo u EU. Evrokomesar Johanes Han lično je otvorio pakte za skrining, ali zvanični datum za početak pregovora će biti određen tek dogodine i uslovljen je uspjehom na referendumu na kome građani moraju jasno da kažu dali su za Prespanski dogovor i promjenu imena ili nijesu. Ukoliko odgovor bude negativan Prespanski dogovor „pada u vodu“, od datuma za početak pregovora neće biti ništa, i Makedonija se iako je na korak do evrointegracija vraća na početak, ili kako je figurativno izjavila visoka predstavnica za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU Federika Mogerini, EU će duže vrijeme zaboraviti na Makedoniju.
Sličan je proces i za ulazak u NATO, iako je na samitu Alijanse zvanično upućen poziv Makedoniji za članstvo i tamo je uslov uspjeh na referendumu.
Očekivanja međunarodne zajednice su bila da će Makedonija do kraja jula uspjeti da definiše referendumsko pitanje i da odredi datum njegovog održavanja. Najave su bile da će referendum biti održan u septembru ili početkom oktobra, što je sada praktično nemoguće.
Za referendum je potrebno da se donese poseban zakon i da se formira Državna izborna komisija koja bi sprovela tu operaciju. Ukoliko se do kraja ovog mjeseca vlast i opozicija ne usaglase oko referendumskog pitanja i ne izaberu Državnu izbornu komisiju, proći će zakonski rok od tri mjeseca za raspisivanje referenduma. To znači ako se referendumsko pitanje definiše iduće nedjelje i izabere se Državna izborna komisija, on bi najranija mogao da se održi poslije oktobra.
Udaraju glavom o zid
Politički analitičar Mersal Biljali u svojoj vikend kolumni u dnevnom listu „Slobodan pečat“ piše da lider opozicije Mickovski udara glavom o zid i ruši temeljne stubove na kojima počiva krevka država.
– Šteta koju može da prouzrokuje Mickovski i njegovi patroni može da bude ogromna i po državu i po njegovu partiju. Ucjenjivanje i pogađanje oko referendumskog pitanja pokazuje da njegova partija očigledno priželjkuje neuspjeh referenduma. Cijena koju će u tom slučaju platiti Makedonija je astronomska, piše Biljali. Biljali kaže da je svakome jasno da dogovor sa Grčkom nije napravljen radi nečije zabave, nego zbog EU i NATO integracija, ovi segmenti su neodvojivi od referenduma. Biljali kaže da zato referendumsko pitanje mora da bude kredibilno i legitimno i da potvrdi opredijeljenost građana za EU i NATO.
Opozicija u Makedoniji dobro zna da bez njenih glasova i njene podrške i datum za održavanje i uspjeh referenduma „vise o koncu“. Ako se analizira ponašanje VMRO–DPMNE u minulih dvadesetak godina, u većini slučajeva su partijski interesi ove partije i interesi pojedinaca u njenom vrhu bili iznad društvenih i državnih, i domaća i međunarodna javnost se plaše upravo toga, jer časovnik brzo odbrojava.
A.Pisarev