Na pominjanje mogućnosti podjele Kosova ili razmjene teritorija mnogi u Skoplju se naježe, piše „Dojče vele”. Sagovornici napominju da Makedoniju može pogoditi domino-efekat rješavanja kosovskog pitanja te da zato treba požuriti u NATO.
Makedonija mora da otvori četvoro oči kako je ne bi udarili novi vjetrovi iz sjevernog susjedstva. U Srbiji se stvari u pogledu pitanja Kosova ubrzavaju, a javnost se intenzivno priprema za nekakvo rješenje. Iz istupa više srpskih zvaničnika i samog predsjednika Vučića moglo se zaključiti da je na stolu i te kako stara priča o podjeli Kosova ili zamjeni teritorija, piše „Dojče vele”.
Kako je u zagrebačkom nedjeljniku „Globus” na osnovu svojih razgovara sa Vučićem procjenio novinar Darko Hudelist, ideja srpskog predsjednika je manje-više „Sjever Kosova u zamjenu za priznanje”, premda priznanje ne mora biti eksplicitno. Prištinski list Gazeta ekspres javlja da su se u tom pravcu „dogovorili” predsjednici Tramp i Putin na nedavnom sastanku u Helsinkiju.
Prema diplomatskim izvorima „Dojče vele” u Skoplju, ove ideje nijesu nove, ali su do sada iznošene samo kao probni baloni ili, pak, u zakulisnim pregovorima.
Podjela Kosova ili razmjena teritorija je stara ideja nacionalista u Beogradu i Prištini, kaže Stevo Pendarovski, koordinator za pripremu Makedonije za članstvo u NATO. Ta ideja, prema njegovim riječima, nikada nije dobila podršku u relevantnim međunarodnim krugovima koji su u procesu raspada Jugoslavije insistirali na ranije uspostavljenim administrativnim granicama njenih republika te pokrajine KiM.
Od Dejtona do danas
Priču o dogovoru Trampa i Putina o Kosovu Pendarovski naziva „špekulacijama” čiji je uzrok temeljno nepoznavanje toga kako funkcioniše svjetska politika.
- Od Drugog svjetskog rata velike geopolitičke kombinacije i podjela interesnih sfera nikada se nisu dogovarale na bilateralnim susretima. Arapsko proljeće ili aneksija Krima samo su dva od brojnih primjera. Stav o tome da ne smije biti novog povlačenja granica na Balkanu – jer to sigurno uzrokuje domino-efekat u regionu – poznat je odavno i primijenjen bez izuzetka: od Dejtona, pa sve do poslednje odluke kosovskog parlamenta o demarkaciji granice sa Crnom Gorom, koja je isposlovana masovnom diplomatskom artiljerijom - kaže Pendarovski za „Dojče vele”.
Sagovornik je uvjeren da će rješenje kosovskog problema biti takvo da ne ugrožava regionalnu bezbjednost i kaže da dva ključna elementa već dugo figuriraju u međunarodnoj zajednici:
- Beograd neće eksplicitno priznati kosovsku nezavisnost, ali će morati da uspostavi diplomatske odnose sa Prištinom. Drugo, Srbi na sjeveru će dobiti određeni stepen autonomije koja neće smjeti da se naziva ‚autonomijom‘.
Makedonska politička elita je veoma zainteresovana da se međuetnički problemi u susjedstvu ne rješavaju teritorijalno, to jest novim razgraničenjima i prekrajanjem mapa. Jer, najmanje četvrtina građana su etnički Albanci, uglavnom koncentrisani na sjeverozapadu zemlje.
Stevo Pendarovski kaže da Makedonija ne treba da drijema i čeka da sistemske domaće probleme riješi neki svjetski centar moći.
- Naprotiv, Makedonija treba sama da ih riješi i da spremna čeka razrješenje poslednjeg krupnog regionalnog pitanja - Kosova, za koje niko ne može isključiti da u određenom kontekstu neće proizvesti negativne implikacije po nas - kaže Pendarovski.
Žurba u NATO
Naši izvori iz diplomatskih krugova uvjereni su da brzo članstvo Makedonije u NATO te otvoreni put ka EU mogu garantovati da Makedonija ne bude kolateralno uvučena u regionalne probleme. Jedan od naših sagovornika ističe da mu stoga nisu jasne prepreke koje „određeni politički subjekti” u Makedoniji postavljaju pred održavanje referenduma o dogovoru Skoplja i Atine o imenu zemlje.
U prevodu: što prije Grčka i Makedonija do kraja izvedu stvar, što prije kompromis oko imena bude na snazi – to prije ulazak u NATO koji mnogi u Makedoniji vide kao garanciju cjelovitosti zemlje.
- Zato je od vanredne važnosti za Makedoniju da uspije referendum o dogovoru sa Grčkom i to tako da se učvrsti i unaprijedi makedonski politički model multietničke demokratije koji favorizuje integraciju umjesto podjela - kaže za „Dojče vele” analitičar Sašo Ordanoski.
- Posebno što bi eventualna podjela Kosova otvorila dileme budućnosti kosovskog entiteta i mogućnost spajanja sa Albanijom te na dugi rok destabilizovala i Preševsku dolinu na našoj sjevernoj granici - zaključuje on.