U Starom Brodu kod Višegrada obilježeno je 77 godina od stradanja više od 6.000 Srba sarajevsko-romanijske regije, koje su 1942. godine pobile ustaše
Jure Francetića.
Pomen srpskim žrtvama pored spomen-obilježja u Starom Brodu služio je njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski
Hrizostom sa sveštenstvom. Osveštan je i Spomen-muzej starobrodskim žrtvama.
U Spomen-muzeju u Starom Brodu postavljeno je 27 skulptura sa 39 likova, koje simbolizuju zbjeg i ulazak srpskih majki sa djecom u naručju u nabujalu Drinu.
Spomen-muzej je uradio arhitekta
Novica Motika iz Zvornika, a izgradnju su finansirali
Miodrag Daka Davidović i
Spasoje Albijanić. Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom rekao je da se o stradanju srpskog naroda na rijecu Drini u Starom Brodu ćutalo 77 godina i da će ove godine biti pokrenuta proceduru kanonizacije da bi bili proglašeni svetim mučenicima.
-Ovdje pored nas, u dubinama ove hladne Drine, leži groblje nevinih. Leže naši preci - rekao je mitropolit Hrizostom. On je rekao da su ove žrtve 77 godina čekale da im se služi pomen i da ih obiđu.
Mitropolit je podsjetio da je Drina 1942. godine postala grobnica srpskih civila koje su pobile hrvatsko-muslimanske ustaše predvođene Jurom Francetićem. On je napomenuo da će osveštanje Spomen-muzeja tim stradalnicima ostati zabilježeno kao istorijski događaj.
Mitropolit Hrizostom je zahvalio Miodragu Davidoviću, Spasoju Albijaniću, Novici Motiki i
Draganu Vukotiću za izgradnju spomen- muzeja straobrodskim žrtvama.
Obilježavanju 77 godina od stravičnog zločina nad Srbima u Starom Brodu i Miloševićima prisustvovali su predsjednica Republike Srpske
Željka Cvijanović, premijer Srpske
Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH
Milorad Dodik, delegacija Narodne skupštine i direktor Republičkog sekretarijata za vjere
Dragan Davidović. U mjestu Stari Brod je tokom 2008. godine podignuto obilježje u znak sjećanja na ovaj zločin. U pločama od kamena su uklesana imena ubijenih. Nešto kasnije, u maju 2010. godine započeta je gradnja spomen- kapele i zvonare.
Srpski civili su bili uglavnom pripadnici zbjegova sa područja mjesta Rogatica, Višegrad, Han Pijesak, Kladanj, Sokolac, Olovo, Pale i Sarajevo.
Tokom proljeća 1942. ustaše su preduzele ofanzivu u istočnoj Bosni, kojom je trebalo učvrstiti vlast NDH na istočnoj granici. Ofanziva je počela u martu i kretala se prema Drini, potiskujući ispred sebe desetine hiljada izbjeglica. U Višegradu su prelaz u Srbiju blokirali Italijani, pa je dio naroda krenuo prema Starom Brodu i Miloševićima, po teškom terenu i izložen napadima ustaša i muslimanske Handžar divizije. U takvim okolnostima su ljude nagomilane na obali napadali ustaše, ubijali ih, mučili, silovali žene i bacali u vodu. Prema izjavama svjedoka, dio naroda su od ubijanja spasili Njemci i nedićevci.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je juče u Starom Brodu da je ovo mjesto, gdje su ustaše ubile više od 6.000 Srba, duplo mjesto stradanja, jer ga je krio komunistički režim. Dodik je rekao da je
Tito u to vrijeme bio u Foči i da nije htio da pomogne srpskom zbjegu.
On je istakao da se u Starom Brodu dogodio stravičan pir, stravičan po tome što je bilo zabranjeno da se o njemu govori.
-Ubijanje Srba bilo je zvanična politika NDH - rekao je Dodik.
Decenijama skrivana istina o zločinuPredsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je istina o stravičnim zločinima nad Srbima u Miloševićima i Starom Brodu bila suviše bolna, tragična i nemilosrdna, ali decenijama vješto prikrivana i zato se nikada ne smije zaboraviti.
-Navršava se 77 godina od strašnih zločina nad Srbima u Miloševićima i Starom Brodu. Među stradalima je bilo mnogo žena i djece, koji su bili potpuno nemoćni pred pripadnicima NDH - rekao je Višković u Starom Brodu.”
)){kind=small}
