Sve je veći haos na grčko-turskoj granici zbog odluke Ankare da „širom otvori vrata” migrantima. Grčki zvaničnici navode da su spriječili oko 10.000 migranata da pređu granicu.

Fronteks, u internom izvještaju, u koji je imao uvid njemački list „Velt”, očekuje pogoršanje situacije zbog masovnog priliva migranata. U ovoj agenciji očekuju da će se pritisak na spoljne granice EU intenzivirati čak iako turske vlasti ponovo zaustave kretanje migranata.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je i juče poručio da Turska neće zatvoriti granicu sa Evropskom unijom za sirijske izbjeglice, prebacujući tako teret migrantske krize, prvenstveno grčkim, a zatim i vlastima ostalih evropskih zemalja. BiH je poslednja balkanska prepreka na jednoj od dviju mogućih migrantskih ruta ka Evropskoj uniji.

Mediji u Grčkoj prepuni su vijesti i snimke na kojima se vidi masovno „provaljivanje” migranata na teritoriju ove države, a samim tim i EU. Grčki Nacionalni savjet za bezbjednost situaciju ocjenjuje ozbiljnom prijetnjom po bezbjednost Grčke.

– Nacionalni savjet donio je više odluka. Kao prvo, našu istočnu kopnenu i morsku granicu brane vojne i bezbjednosne snage u najvećem mogućem broju. Kao drugo, privremeno suspendujemo prijem zahtjeva za vize i to će trajati mjesec dana, a važi za sve koji ulaze u Grčku ilegalno. Kao treće, odmah ćemo vraćati one koji uđu u Grčku ilegalno, i to u zemlju gdje su stigli a nisu registrovani – naglasio je Stelios Pecas, portparol grčke vlade.

Policija se na granici sve češće sukobljava sa migrantima, a tokom dana pojavila se vijest da je jedan Sirijac upucan i da je kasnije podlegao povredama. Ova vijest odmah je demantovana. Agencije navode da je najmanje 1.000 migranata stiglo do grčkih ostrva u istočnom dijelu Egejskog mora.

– Rekli su nam da imamo 72 sata da odemo, da su nam vrata otvorena dakle tri dana. Mnogi su otišli – kaže jedan od brojnih migranata.

I dok Grci poručuju da će se na sve moguće načine izboriti s novim prilivom migranata, balkanske zemlje dodatno jačaju zaštitu svojih granica. Iz Međunarodne organizacije za migracije u BiH upozoravaju da se zbog pojačane kontrole u Hrvatskoj, dnevno u BiH može očekivati i do 10.000 migranata.

– Mislim da mora biti zajedničko rješenje Evropske unije i zapadnog Balkana, jer postoji veći broj granica koje migranti prolaze prije dolaska u BiH – naglasio je Peter van der Everert, šef Misije Međunarodne organizacije za migracije u BiH.

– Važno je znati da, kako bismo pokrili 600 kilometara granice, nama treba još 1.200 službenika. Granična policija će učiniti sve što je u njenoj moći kako bismo što bolje zaštitili granicu – istakla je Franka Vican, portparolka Granične policije BiH.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poslao je pisma predsjedniku i premijeru Grčke u kojima je uputio najiskreniju podršku za sve napore i aktivnosti koje grčke vlasti sprovode u vezi sa najnovijim talasom ilegalnih migranata.

– Štiteći granice Grčke, stali ste u odbranu ne samo granica Evropske unije nego i cijelog Balkana. Ilegalne migracije sa sobom nose niz humanitarnih i bezbjednosnih izazova i samo zajedničkim odlučnim aktivnostima možemo da im odgovorimo na adekvatan način – poručio je Dodik.

RTRS

---

Milanović smatra da situacija nije dramatična
Novi pritisak migranata na vrata Evropske unije bio je tema sastanka hrvatskog i austrijskog predsjednika. Poručuju da se Grčka i Bugarska, zemlje koje čuvaju spoljnu granicu EU, ne smiju ostaviti na cjedilu, ali dodaju da ostaje nepoznanica šta turska politika i Erdogan puštanjem migranata žele da postignu.

– Da li turska vlada želi još finansijske pomoći? Da li žele drugu vrstu podrške? O čemu se zapravo radi – pita Aleksander van der Belen, predsjednik Austrije.

Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, kaže da situacija nije dramatična kao prije nekoliko godina.

– Nije 2015. godina. Sve se promijenilo. Okolnosti su se promijenile. Ljudi neće biti životno ugroženi, a o drugim detaljima će se razgovarati – tvrdi Milanović.


Merkel: Erdogan ne treba da koristi izbjegle za izražavanje nezadovoljstva
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da shvata da je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan očekivao više pomoći od Evrope za rješenje krize sa izbjeglicama, ali da ne treba da koristi izbjegle da bi izrazio svoje nezadovoljstvo.

Od kraja prošle sedmice, kada je Ankara saopštila da više neće zadržavati migrante na svojoj teritoriji, više od 10.000 migranata, uglavnom iz Sirije, drugih zemalja Bliskog istoka i Avganistana došlo je do turske kopnene granice sa članicama EU – Grčke i Bugarske.

– Shvatam da se Turska suočava sa velikim izazovom u Idlibu, ali i dalje je neshvatljivo da Erdogan i njegova administracija svoje nezadovoljstvo ne izražavaju u dijalogu sa EU već na račun izbjeglica. Prema mom mišljenju, to nije način za postizanje napretka – naglasila je Merkelova.

Ona je dodala da EU i Turska treba da nastave razgovore o sporazumu i da Njemačka podržava Ankaru na bilateralnom nivou.