Nekoliko poslanika Evropskog parlamenta (EP) zatražilo je od komesara EU za pregovore o pridruživanju
Olivera Varheljija i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku
Žosepa Borela da reaguju povodom usvajanja, kako su kazali, spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori. Pitanja su poslali evropski poslanici iz Češke, Italije i Francuske tražeći reakciju i upozoravajući da se sprema nacionalizacija crkvene imovine. Pitanja Varheljiju i Borelu uputili su češki socijaldemokrata
Tomaš Ždehovski, zatim član italijanske Lege
Silvija Sardone, predstavnik Nacionalnog saveza Francuske
Tijeri Marijani (bivši državni sekretar za održiv razvoj u vladi bivšeg premijera
Franosa Filona i njegova partijska kolegnica
Dominik Bilde. Oni traže hitnu reakciju EU, s tim da Ždehovski u pitanju za evropskog komesara zahtijeva i da se Varhelji izjasni da li će zbog nastale situacije razmotriti suspenziju pregovora o pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji.
– U Crnoj Gori je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji omogućava nacionalizaciju crkvene imovine. Nedavno se nakon usvajanja zakona u državi Crnoj Gori, kojim se oduzima crkvena imovina, probudilo na hiljade ljudi da protestuju. Svjetski mediji su to, međutim, ignorisali. Crna Gora već 100 godina pokušava oduzeti imovinu koja je pripadala Srpskoj pravoslavnoj crkvi, čime bi prekinula poslednju vezu te zemlje sa Srbijom – naglasio je u pitanju komesaru češki poslanik, inače član Evropske narodne partije, koja je najbrojnija u EU.
Ždehovski je rekao da je mišljenje Venecijanske komisije o zakonu dvosmisleno i ostavlja prostor za nagađanja.
– Ako Crna Gora planira da nacionalizuje imovinu Srpske pravoslavne crkve, postaviće se opasni presedan koji bi državne vlasti Kosova mogle da iskoriste za nacionalizaciju stotina nevjerovatno važnih spomenika nesporne vrijednosti. Da li Komisija razmatra suspenziju ulaska Crne Gore u EU s obzirom na ovaj akt – pitao je Ždehovski.
S druge strane, u pitanju za Borela, poslanik EP-a Tijeri Marijani navodi da je u vrijeme kada se Evropska unija sve više fokusira na Balkan, pravna situacija u regionu i dalje nestabilna.
– Poslednju ilustraciju pružio je stalni pokušaj Crne Gore da prizove nacionalni interes u nastojanju da ugrabi imovinu velikog broja crkava, uključujući i one koje posjećuju pravoslavni Srbi. Što je provokacija bez presedana – zakon od 27. decembra 2019. godine odredio je da su svi vjerski objekti sagrađeni prije 1918. godine u vlasništvu države. O tome Crkva nije konsultovana. Od svog razdvajanja od Srbije 2006. godine Crna Gora se našla između regionalnih moćnika – naveo je Marijani, napominjući da na stotine hiljada Srba u zemlji živi u stalnom strahu od sve ozbiljnije diskriminacije.
Kako je naveo, sveštenici se prebijaju i novinari zatvaraju, a situacija se pogoršava do te mjere da postaje razlog za zabrinutost posmatrača.
– Izgleda da Evropska unija nije vidjela nove tenzije i nije ih pomenula kad je 7. oktobra 2019. godine s Crnom Gorom potpisan Fronteks sporazum, što je prilika koja se često koristi kao izgovor za komentarisanje političkog razvoja u dotičnoj zemlji. Da li će EU braniti vjersku slobodu u Crnoj Gori – naveo je Marijani.
M.V.
Neka kažu odobravaju li takvo rješenje Kako je navela Silvija Sardone, prema spornom zakonu, ako vjerske zajednice ne dokažu da imaju vlasništvo nad vjerskim objektima, crnogorska država bi od njih preuzela svo vlasništvo, to jest, efektivno ga oduzela.
– Najveći problem predstavlja Srpska pravoslavna crkva, čiji vjernici čine više od 70 odsto stanovništva. Od 27. decembra na svim gradskim trgovima Srbije i Crne Gore održani su brojni protesti – navela je Sardone.
Ona pita kakvu akciju EU namjerava da preduzme radi zaštite vjerskih prava u Crnoj Gori.
– Da li Evropska unija odobrava ovaj zakon koji državi omogućuje eksproprijaciju imovine vjerskih zajednica jednostavno na osnovu datuma kada je imovina stečena? Da li je Komisija spremna da zatraži ukidanje ovog diskriminatornog zakona prije nego što nastavi proces približavanja Crne Gore Evropskoj uniji – navela je Sardone u pitanju za komesara Varheljija.