U prvim optužnicama Specijalnog suda za zločine OVK, koje se, kako je najavio ministar Ivica Dačić, očekuju vrlo brzo, nalaze se osnivač i bivši komandant OVK Azem Sulja, zatim brat kosovskog premijera Ramuša Haradinaja, Daut Haradinaj, i šef suda OVK Sokol Dobruna.
Specijalno tužilaštvo u Hagu, na čije je čelo početkom septembra došao Džek Smit, pronašlo je dokaze za više od 60 bivših lidera i pripadnika OVK, s tim što se optužnice odnose kako na ratne zločine, tako i na druga djela počinjena krajem 2000. godine. Kosovski mediji su pisali da je moguće da će Sulja, Daut Haradinaj i Dobruna među prvima biti uhapšeni, zajedno sa Šukrijem Bujom, koji je osumnjičen za napad na albansku porodicu u Godancu nakon rata.
Prve optužnice očekivane su još početkom ove godine, odnosno nakon desete godišnjice od proglašenja nezavisnosti Kosova. Naravno, javnost najviše zanima da li će se u Hagu naći predsjednik Kosova Hašim Tači, o čemu je i sam Tači istakao da bi „bilo kad, pod bilo kojim okolnostima, u bilo kojem trenutku, svim sredstvima“ odgovorio na poziv Specijalnog suda, iako je formiranje ove institucije označio kao „istorijsku nepravdu prema Albancima“.
Ipak, imajući u vidu da Tači obavlja visoku državnu funkciju, malo je vjerovatno da će i on – ali i premijer Ramuš Haradinaj i predsjednik skupštine Kadri Veselji, biti izvedeni pred lice pravde. Međutim, njihovi najbliži saradnici i saborci ne bi smjeli izbjeći takvu sudbinu.
Ministar Ivica Dačić je istakao da se čitav jedan sprat u Ševeningenu prazni, a to je najmanje 12 ćelija za potrebe Specijalnog suda za zločine OVK.
– To je ekskluzivna vijest iz Ševeningena, 100 odsto provjerena. Znači da taj sud počinje sa radom i da se očekuju prva hapšenja. Da li će Tači biti taj ili neko drugi, nije bitno, taj sud počinje s radom i hitno traži da se oslobode ćelije. Sigurno ih ne prazne da bi ih okrečili – rekao je Dačić.
Bivši tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević ističe za „Blic“ zasluge institucije na čijem je čelu bio u svim budućim procesima protiv zločinaca OVK u Hagu.
– Formiranje Specijalnog suda za zločine OVK u Hagu je posledica našeg rada na otkrivanju zločina trgovine organima na Kosovu. Naša zasluga je u tom pogledu najveća. E sad u pogledu brzine podizanja optužnica, nisam veliki optimista kao Dačić, niti mogu da pretpostavim ko bi mogao da se nađe na optužnicama. Recimo, Hašim Tači je svakako jedan od mogućih optuženika. Prema mom mišljenju, politika u ovim sudskim procesima ne bi smjela da ima nikakvu ulogu – objašnjava Vukčević.

Prvo provjere, pa zatvor

Podsjećanja radi, „Blic“ je nedavno pisao da optužnice za zločine OVK, ipak, neće tako brzo biti podignute ili najmanje godinu, odnosno dok se u Briselu ne završe pregovori Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa. S tim se slaže i advokat Božo Prelević.
– Neće to tako brzo ići, jer se radi o ekstremno kompleksnim predmetima. Novi tužilac Džek Smit najprije mora da provjeri dio optužnica, da sagleda s kim radi, kakav je kvalitet optužnica. A to nije tako jednostavno. Nikome ne odgovara da se podignu optužnice koje će padati. Druga je stvar što mi posao tužioca poistovjećujemo sa lijepljenjem pločica u kupatilu – naglašava Prelević.
Kako kaže, Specijalni sud se neće baviti manjim postupcima.
– Ići će se na dva-tri velika postupka sa velikim imenima. Tako se postupalo i sa zločinima u Bosni gdje se istraživala linija komandne odgovornosti. Da sam ja tužilac, išao bih tako i na sigurno polazeći od naredbodavnih uloga u zločinima OVK. Ipak, u slučajevima hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača pokazalo se da su i takve optužnice padale – podvlači Prelević.
Na rad suda uticaće svakako i dijalog Beograda i Prištine u Briselu.
– Nažalost, i ovdje profesija ustupa mjesto politici. Ne zaboravite kako se u Hagu čekalo da umru Franjo Tuđman i Alija Izetbegović da bi počeli procesi. Koliko znam, trenutno se u Hagu sudi samo Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću, pa možda se i zbog toga prazne ćelije – zaključuje Prelević.

Međunarodni pritisci

Potpredsjednik Centra za spoljnu politiku Dragan Đukanović, takođe, smatra da će sud i tužilaštvo raditi pod međunarodnim pritiscima.
– Brzo aktiviranje optužnica uticalo bi na unutrašnje sazrijevanje kosovskog društva, ali nažalost mislim da do toga neće doći. Očekivano je da prvo dođe do normalizacije odnosa Beograda i Prištine, a onda do sudskih procesa za zločine OVK. U suprotnom, moglo bi da dođe do destabilizacije političke situacije u Prištini i cijelom regionu – ističe Đukanović.

Šef „vojnog suda“

Dobruna je bio šef suda takozvane Oslobodilačke vojske Kosova, tijela koje je bilo pandan vojnom sudu kakav imaju zvanične vojne snage.
O zločinima za koje je Dobruna osumnjičen ne zna se mnogo u ovom trenutku, ali vjeruje se da – u najgorem slučaju – ima saznanja o načinu rada OVK i likvidacijama koje je ta teroristička organizacija sprovodila. Iako je rekao da neće sarađivati sa Specijalnim sudom, Dobruna je za prištinski „Ekspres“ (nakon objavljivanja inicijalnih informacija o optužnicama) rekao da „uživa u činjenici da će ići u Hag“.
– Nemam šta da dodam. Drago mi je što ću ići u Hag – rekao je Dobruna, koji je ranije osnivanje Specijalnog suda okarakterisao kao veliku nepravdu i poricanje „države Kosovo“.

Osnivač i vojskovođa

Sulja je jedan od osnivača Oslobodilačke vojske Kosova i jedan od njenih centralnih figura. Njegovo hapšenje bi moglo da uslijedi nakon okončanja istrage Euleksa o seriji ubistava političkih protivnika. Istraga koja u tužilačkim spisima ima kodno ime „Blaca 2“, prema tim informacijama, dovela je upravo do Sulje kao naručioca likvidacija.
Porijeklo nadimka Veliki Ujak odnosi se na krvno srodstvo Sulje i aktuelnog kosovskog predsjednika Hašima Tačija. Bivši vojskovođa OVK je, inače, hapšen 2016. godine, ali ne zbog ratnih zločina. On je tada (dok je još uvijek bio poslanik skupštine Kosova) bio sumnjičen da je oteo imovinu Kosova u vrijednosti od 30 miliona eura putem kriminalnog udruživanja falsifikovanjem dokumenata i davanjem mita.

Ubijao Srbe u Đakovici

Brat Ramuša Haradinaja, prema najavama kosovskih medija, biće optužen za zločine počinjene u Glođanima 1998. godine, kada je jedinica koju je on predvodio kao jedan od komandanata OVK napala policijsku stanicu i ubila srpskog policajca Miodraga Otovića.
Osim toga, grupa koju je Haradinaj predvodio odgovorna je i za zastrašivanje i za ubistva Srba i Albanaca lojalnih srpskim vlastima u istom periodu u okolnim mjestima kao što su Đakovica i izbjeglički kampovi u Juniku i Babalolju. Stejt department je 26. juna 2001. godine stavio Dauta Haradinaja na crnu listu zbog sumnji da je te godine učestvovao u sukobima Albanaca sa vojskom i policijom u Makedoniji, a poslednji put je provjeravan 2015. godine. Njegovo ime je i dalje na crnoj listi jer je u međuvremenu povezan i sa Al Kaidom.
M.Nj.