Bezbjednost hrane važna je koliko i njena energetska i hranljiva vrijednost, a ukoliko se njom ne rukuje na higijenski način, ona postaje rizik po zdravlje, ocijenila je specijalista higijene u barskom Domu zdravlja Snežana Barjaktarović Labović. Ona je upozorila da se kontaminirana hrana povezuje sa više od 200 oboljenja . Od dijareje do malignih bolesti.
Svjetski dan zdravlja, 7. april, ove godine obilježiće se u znaku bezbjednosti hrane.
– Zdravstveno-bezbjednom hranom se smatra ona koja ne sadrži kontaminente (fizičke, hemijske, mikrobiološke) u količinama većim od propisanih, odnosno nakon konzumiranja neće dovesti do poremećaja zdravlja – kazala je Barjaktarović Labović u intervjuu agenciji MINA.
Ona je ukazala da su bezbjednost hrane i način ishrane glavni problem specijalistima higijene, odnosno zdravstvene ekologije u svijetu.
– Hrana za ishranu ljudi mora biti nutritivno vrijedna i zdravstveno ispravna. Međutim, bez obzira na nutritivnu vrijednost, ukoliko se hranom ne rukuje na higijenski način, ona postaje rizik za zdravlje. Zato je važno razumjeti principe pravilne ishrane i bezbjednosti hrane – kazala je Barjaktarović Labović.
Promjene u načinu proizvodnje, distribuciji, potrošnji, klimatske promjene, novonastali patogeni, antimikrobna rezistencija, kako je kazala, predstavljaju nove prijetnje po bezbjednost hrane.
Komentarišući napredak Crne Gore po pitanju poglavlja 12 – Bezbjednost hrane, Barjaktarević Labović je ukazala da bi se više trebalo usmjeriti ka samim subjektima koji posluju s hranom, nego ka dokumentaciji koja, kako je kazala, može da bude savršena, ali da ne prati stvarno stanje.
Ona je kazala da svi koji rade sa hranom, bez obzira da li je u pitanju proizvodnja, prerada, transport hrane moraju biti adekvatno obučeni i upoznati sa posledicama nepravilnog rukovanja hranom.
Ukazujući na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), kada je riječ o bezbjednosti hrane, ona je savjetovala da je neophodno hranom rukovati higijenski, a prije svega voditi računa o higijeni ruku, „koje uvijek predstavljaju kritičnu tačku“.
– Ruke, tačnije prljave ruke imaju ključnu ulogu u prenošenju uzročnika bolesti koje se prenose hranom. Pranje ruku je najjeftinija i najefikasnija preventivna mjera kada je riječ o tim bolestima – rekla je Barjaktarović Labović MINI.
Edukacija o značaju higijene ruku i higijenskog rukovanja hranom elementarna je, kako je kazala, ako želimo bezbjednu hranu.
Drugi „ključ“ o bezbjednosti hrane je, kako je savjetovala, odvojeno pripremanje i čuvanje sirove od hrane koja je termički obrađena. Prilikom obrade hrane, potrebno je, kako je kazala, postići zadatu temperaturu da bi bila pravilno termički obrađena.
– Osim temperature termičke obrade, temperatura je važan faktor u vezi čuvanja hrane. Nju treba čuvati na propisanoj temperaturi a to obavezno treba da bude istaknuto na deklaraciji – kazala je ona.
A.T.