Iz NVO Akcija za ljudska prava (HRA) pozvali su Vladu da Komisiji za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija hitno obezbijedi uvid u sve relevantne policijske spise koji se tiču istraga o napadima i ubistava novinara, i uništavanja imovine medije. Izvršni direktor Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da je neutemeljeno mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama kojom se Komisiji uskraćuju podaci.
Savjet Agencije usvojio je u srijedu mišljenje kojim se Komisiji uskraćuju podaci o ličnostima koje su bile obuhvaćene istragama zbog napada na novinare i medije. Agencija je odlučila da se Komisiji odobri uvid u lične podatke samo u slučajevima gdje je podignuta optužnica ili je vođen postupak, odnosno javni pretres pred nadležnim sudom. Takvo mišljenje donijeto je glasovima predsjednika Savjeta Agencije Muhameda Đokaja i člana Alekse Ivanovića, dok je njihov kolega Radenko Lacmanović bio protiv takvog rješenja.
– Imajući u vidu da je za rad Komisije neophodno da ostvari uvid i u sve relevantne policijske spise i da je od njenog osnivanja prošlo već godinu i po dana, očekujemo od Vlade da u najkraćem roku obezbijedi da se Komisiji takav uvid i omogući i da ona što prije bude u mogućnosti da objavi svoje nalaze – poručuje Gorjanc Prelević.
Ona ističe da Agencija svoje mišljenje nije obrazložila i utemeljila u zakonu.
– Mišljenje Agencije nije obrazloženo. Agencija nije utemeljila svoj stav u bilo kojoj važećoj zakonskoj odredbi da se na dostavljanje konkretnih podataka Komisiji mora primjenjivati Zakonik o krivičnom postupku (ZKP), a ne Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Naša analiza Zakona o zaštiti podataka o ličnosti pokazuje da član 8 upravo govori u prilog tome da se na sporne podatke, koji se tiču javne bezbjednosti i pretkrivičnog postupka, primjenjuje taj zakon, a ne ZKP – objašnjava Gorjanc Prelević.
Ona pojašnjava da se u članu 8 Zakona o zaštiti ličnih podataka kaže da se taj akt, izuzev odredaba o nadzoru, „ne primjenjuje na obradu ličnih podataka za potrebe odbrane i nacionalne bezbjednosti, ukoliko posebnim zakonom nije drukčije propisano”. Iz HRA ističu da je ranije ovaj isti stav izričito propisivao da se ne primjenjuje na „javnu bezbjednost” i „pretkrivični postupak”, ali je u međuvremenu promjenjen. U HRA navode da član 58 ZKP kaže da „oštećeni, oštećeni kao tužilac i privatni tužilac imaju pravo da razmatraju spise i razgledaju predmete koji služe kao dokaz”.
– Prema tome, svi oštećeni novinari, odnosno porodica Duška Jovanovića, mogli bi da ovlaste članove Komisije da se izvrši uvid u spise, odnosno da im se to omogući u skladu sa članom 284 Zakonika o krivičnom postupku – ističe Gorjanc Prelević.
Kako kaže, sve i da je Agencija u pravu i kada bi se na konkretne podatke zaista morao primijeniti ZKP i njegov član 284 koji Agencija citira u svom mišljenju, to opet nije prepreka da članovi Komisije, pošto svojim potpisom prihvate i naredbu službenika policije da moraju čuvati tajnost dostavljenih podataka pod prijetnjom krivičnog gonjenja, dobiju i te podatke, bez ikakve potrebe da se ZKP mijenja da bi im se to pravo i izričito omogućilo.
– Komisiju za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare osnovala je Vlada u javnom interesu, koji dozvoljava, na osnovu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, da se podaci obrađuju i bez saglasnosti lica na koja se odnose. Dodatno, članovi Komisije dobili su dozvolu za pristup tajnim dokumentima u posjedu državnih organa. Komisija ne može da ispuni zadatak zbog koga je osnovana bez uvida u kompletan rad nadležnih državnih organa u istragama napada na novinare, od kojih su neke još u fazi izviđaja ili prethodnog postupka. U Srbiji se ovo pitanje uopšte nije postavilo, već je Komisija za istragu ubistava novinara, na čijem je čelu novinar, kao i u Crnoj Gori, ostvarila uvid i u sve policijske spise – ističe Gorjanc Prelević.M.S.
Davali bi nečitke podatke
U mišljenju Agencije koje je juče objavljeno na sajtu te institucije navodi se da lične podatke koje je Uprava policije prikupila shodno svojim ovlašćenjima, a koji se odnose na slučajeve prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, prilikom dostavljanja istih Komisiji, kao korisniku ličnih podataka, u obavezi je da markira na način da ne mogu biti čitljivi dok traje postupak izviđaja, kao i prethodni postupak. Takođe se kaže da se podaci koji se nakon podizanja optužnice sprovode kao dokazi na glavnom pretresu i ukoliko pretres nije zatvoren za javnost u smislu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti mogu dostaviti Komisiji nakon sprovedenog postupka na pretresu.
– Korisnik ličnih podataka, Komisija, dužna je da sa podacima iz materijala koji se koriste ili nastanu u njenom radu postupa i vrši obradu u skladu sa Zakonom zaštita podataka o ličnosti – kaže se u mišljenju.
U mišljenju se obrazlaže proces formiranja Komisije i konstatuje da je ona nastala kao obaveza iz poglavlja 23. Takođe se navodi da je članom 313 ZKP propisano da je pretres javan, što znači da svi podaci saopšteni na pretresu dostupni i javnosti koja je prisutna.
– Postupak kada se javnost isključuje propisan je članom 314 istog zakonika, u situacijama ako je to potrebno radi čuvanja tajne, čuvanja javnog reda, zaštite morala, zaštite interesa maloljetnog lica ili zaštite ličnog ili porodičnog života okrivljenog ili oštećenog. Podaci koji se nakon podizanja optužnice kao dokazi sprovode na glavnom pretresu i ukoliko pretres nije zatvoren za javnost u smislu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti mogu se dostaviti Komisiji nakon sprovedenog postupka na pretresu. Savjet Agencije takođe smatra da Zakonik o krivičnom postupku u konkretnom slučaju nije u koliziji, iz razloga što cilj odredbe na osnovu koje se pretres zatvara za javnost jeste da ne postoji javni interes da zna ove podatke, već da samo stranke u postupku pred sudom u cilju dokaznog postupka imaju pravni interes da ih znaju – kaže se u mišljenju.