Zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić saopštila je „Danu” da je Crna Gora do sada isplatila 705.388 eura građanima koji su našu državu tužili najvišoj sudskoj instanci u Evropi. Ona pojašnjava da su novčana sredstva koja su isplaćena od prve presude do danas 562.460 eura po presudama, a 142.928 po postignutim poravnanjima.
Pavličićeva tvrdi da se građani sve manje žale sudu u Strazburu.
– Stepen obraćanja građana sudu u Strazburu sve je manji. Zaključno sa 2015. godinom u radu je bio 171 predmet pred Evropskim sudom za ljudska prva u Strazburu, a u 2015. godini ukupno je primljeno 129 aplikacija protiv Crne Gore ili 2,07 predstavki na 10.000 stanovnika, što u odnosu na prethodne godine predstavlja znatno manji broj – kaže Pavličićeva.
Sporovi koji se vode pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu u većini se odnose na niz različitih aspekata člana šest i 13 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Član šest odnosi se na pravo na pravično suđenje, a 13 na djelotvoran pravni lijek.
Pavličićeva ističe da građani ne snose troškove postupka ukoliko Evropski sud za ljudska prava njihovu predstavku proglasi neprihvatljivom.
– Na drugoj strani Kancelarija državnog zastupnika dužna je da pošto se ustanovi povreda konvencijskog prava i donese presuda, dostavi Generalnom direktoratu Savjeta Evrope Akcioni izveštaj u kojem se navode zadaci i obaveze koje je država Crna Gora preuzela u cilju ispravke konvencijskih povreda. Sa zadovoljstvom ističemo da je samo u 2016. godini Generalni direktorat ka Komitetu ministara Savjeta Evrope uputio na zatvaranje šest predmeta u kojima je naša država ispravila konvencijske povrede ustanovljene presudama Evropskog suda – u razgovoru za naše novine kaže Pavličićeva.
Ona navodi da je do kraja 2015. sud u Strazburu u odnosu na Crnu Goru donio ukupno 22 presude i šest odluka o prihvatljivosti.
– U 21 slučaju Evropski sud je utvrdio povredu barem jednog od konvencijskih prava na koje su se odnosile predstavke, dok je u jednom utvrđeno da nije bilo povrede konvencijskih prava. Povrede konvencijskih prava su se odnosile na povredu prava na pravično suđenje, prava na slobodu izražavanja, zabranu torture, prava na djelotvoran pravni lijek, prava na poštovanje privatnog i porodičnog života – navodi Valentina Pavličić.
Vlada je prije nekoliko mjeseci dala saglasnost da se pred Evropskim sudom za ljudska prava zaključi poravnanje u postupku po predstavci u predmetu „Krstić” i 11 drugih protiv Crne Gore. Na osnovu toga, Krstiću i drugima dato je 44.700 eura, zato što im je država Crna Gora povrijedila pravo na pravično suđenje.
Pavličićeva je tada obavijestila Vladu da se pred pomenutim sudom vodi postupak u predmetu „Krstić” i 11 drugih koji su protiv države Crne Gore pokrenuli podnosioci predstavki jer smatraju da im je u postupku pred nacionalnim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje. To pravo je garantovano članom šest Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, u vezi s pravom na djelotvorni pravni lijek iz člana 13 Evropske konvencije.
U poslednje četiri godine sudu u Strazburu iz naše države stiglo je preko 950 predstavki.
M.S.
Bilo i tužbi za mučenje
NVO Centar za građansko obrazovanje ocijenio je u svojoj analizi da se pred sudom u Strazburu najčešće vode sporovi zbog povrede prava na pravično suđenje, mirno uživanje imovine, slobodu izražavanja i na porodični i privatni život. Navode da je bilo i predstavki koje se odnose na kršenje prava na zabranu mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.
– U skladu sa opštim principima nadzora za izvršenje presuda ESLjP, usvojenim od Komiteta ministara Savjeta Evrope, obaveza za izvršenje i preduzimanje mjera nastaje za državu članicu od dana kada presuda postane pravosnažna. Te mjere mogu biti pojedinačne ili opšte ukoliko sud utvrdi postojanje tzv. „sistemskog problema”. Pitanje zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku u fokusu je interesovanja Komiteta ministara u postupku nadzora nad izvršenjem presuda suda, s obzirom na to da se oko trećina svih presuda, u kojima je sud utvrdio povredu nekog od konvencijskih prava u postupcima protiv država članica, odnosi na povredu prava na suđenje u razumnom roku, dok se preko 50 odsto svih presuda odnosi na razne aspekte povrede prava na pravično suđenje – navodi se u analizi CGO.