Čini se da će Ministarstvo pravde izmijeniti Nacrt krivičnog zakonika (KZ), kojim se definiše neprihvatljiv predlog dopune krivičnog djela „ometanje pravde”, smatra izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević. Juče je završena javna rasprava o nacrtu KZ-a, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, zbog odredaba kojim se propisuju zatvorske kazne do godinu zbog „izlaganja poruzi” državnog tužilaštva i komentarisanja sudskih procesa prije pravosnažnosti.
Iz Ministarstva pravde „Danu” je juče saopšteno da još nije završena javna rasprava jer se čekaju komentari pristigli poštom.
– Deset dana od završetka javne rasprave Ministarstvo pravde će objaviti izvještaj na svom sajtu – najavili su iz tog resora.
Gorjanc Prelević upozorava da je Krivični zakonik jedan od najvažnijih zakona u zemlji, sa najtežim posledicama po lične slobode.
– Sudeći po poslednjim komentarima ministra pravde, izgleda da će Ministarstvo pravde izmijeniti neprihvatljiv predlog dopune krivičnog djela „ometanje pravde”. Krivični zakon je jedan od najvažnijih zakona u svakoj državi, s najtežim posledicama po lične slobode, pa je izuzetno važno da ne ostavlja nikakve nedoumice u odnosu na ono što se njime zabranjuje i kažnjava, a i to mora da bude u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava – poručila je ona.
Gorjanc Prelević je kazala da se nada se da će ministar pravde Zoran Pažin imati sluha i za druge predloge HRA, posebno one koji se tiču torture, koji su isti kao preporuke Komiteta protiv torture Ujedinjenih nacija.
– HRA je predložila da se propiše da ne zastarijeva krivično gonjenje i izvršavanje kazne za krivična djela kojima je zabranjena tortura i da se povećaju kazne za torturu da bi se spriječila bagatelna kaznena politika u Crnoj Gori koja neprihvatljivo ohrabruje torturu uslovnim osudama i minimalnim kaznama. Pored toga, predložili smo da ne zastarijeva ni gonjenje i kažnjavanje za krivična djela „ubistvo” i „teško ubistvo”, u cilju generalne prevencije i zaštite prava na život, posebno imajući u vidu porast broja ubistava u Crnoj Gori – podsjetila je ona.
Izvršna direktorica HRA navodi da, ako je već obezbijeđeno da ne zastarijevaju krivična djela s obilježjem korupcije, što je značajno za borbu protiv te društvene pošasti, se čini sasvim logičnim da ne zastrijevaju ni ubistva i mučenja.
– Ta krivična djela su bar iste ako ne i veće opasnosti po društvo, odnosno osnovna ljudska prava na život i apsolutnu zabranu torture – upozorila je ona.
Gorjanc Prelević je istakla da su zadovoljni što su postigli da privuku pažnju javnosti na Nacrt izmjena krivičnog zakonika i javnu raspravu koja je, kako im je poznato, objavljena samo na sajtu Ministarstva pravde i nije predvidjela raspravu u okviru nekog okruglog stola.
– Takve rasprave mogu biti posebno učinkovite u malim državama kao što je Crna Gora, gdje je realno moguće na jednom skupu okupiti sve osobe koje to zanima i koje mogu da doprinesu da zakoni budu što bolji – smatra ona.
Predstavnici pravničke struke, medija i civilnog sektora upozorili su ranije da su izmjene i dopune Krivičnog zakonika, kojima je predviđeno kažnjavanje zatvorskom kaznom i do godinu za one koji „islože poruzi” tužilaštvo i komentarišu sudske procese prije pravosnažnosti, veliki udar, posebno na nezavisne medije, te da predstavlja pokušaj uvođenja verbalnog delikta. Upozorili su da se na taj način pokušava ugasiti svaka kritička misao u društvu.
A.O.
Udruženje sudija: Predlog prihvatljiv
Predsjednica Udruženja sudija Hasnija Simonović kazala je da su za nju prihvatljive predložene izmjene KZ-a. Ona smatra da bi se vrijeme u primjeni takvih odredaba pokazalo svrsishodnost inkriminisanja pojedinih radnji.
– Cijeneći uz to učestalost i sadržinu pojedinih javnih istupa advokata, novinara i drugih lica koja svojim izjavama ili tekstovima ugrožavaju načelo pretpostavke nevinosti, neopravdano diskredituju rad sudova, utiču na nezavisnost suda, obezvređuju trud koji se od strane sudija ulaže u zaštitu prava i sloboda, ponižavaju nosioce pravosudnih funkcija, te narušavaju ugled pravosudnih institucija ili bezrazložno i zlonamjerno dovode u pitanje rezultat napora da se podigne stepen povjerenja javnosti u nepristrasnost suda, za mene su prihvatljive norme čije je usvajanje predloženo, a vrijeme će, u slučaju primjene istih, pokazati i svrsishodnost inkriminisanja pojedinih radnji. Dakle, svako ko iskreno želi autoritativnu sudsku vlast, veće povjerenje građana u rad sudova i, u krajnjem, vladavinu prava, sa Udruženjem sudija Crne Gore dijeli isti cilj, a po mom ličnom mišljenju, predložene novine trebaju doprinijeti postizanju tih ciljeva, kroz sankcionisanje povreda navedenih vrijednosti – poručila je ona.