Crnogorski poslanici podržali su novi zakon o vojsci kojim se 14 godina nakon ukidanja ponovo uvodi služenje vojnog roka, ali sada na dobrovoljnoj osnovi i u trajanju do šest mjeseci. U vojsku će moći da se ide 2019. godine, a lica koja se prijavljuju za služenje vojnog roka ne mogu biti starija od 23 godine. Kandidati se za služenje vojnog roka prijavljuju preko konkursa, a da bi bili primljeni ne mogu imati državljanstvo druge države i ne smiju biti krivično gonjeni, osuđivani niti biti bezbjednosna smetnja.
Odluku o prijemu regruta donosi ministar, a sa primljenim kandidatima potpisuje se ugovor kojim se uređuje vrijeme trajanja služenja vojnog roka, uslovi za prekid i druga prava i obaveze. Vojni obveznik, kako se navodi u zakonu, za vrijeme dobrovoljnog služenja vojnog roka ima pravo na novčanu naknadu i druga prava kao lice u rezervnom sastavu Vojske koje se nalaze na obuci.
Ministar odbrane Predrag Bošković kazao je tokom skupštinske rasprave da će dobrovoljni vojni rok omogućiti da se crnogorska vojska ustroji po standardima. On je naveo da se novim zakonom garantuje i ravnomjerna nacionalna, kao i rodna zastupljenost u redovima vojske. Bošković je naveo i da lice zbog vjerskih ubjeđenja može odbiti da služi vojni rok pod oružjem, odnosno dato je pravo na prigovor savjesti.
Zakonom se bliže uređuju vojno-policijski poslovi, nadležnost Vojne policije i primjena sredstava prinude, upotreba oružja od strane vojnih lica i nošenje vojnih uniformi, definišu nova stanja u službi i uspostavlja novi sistem ocjenjivanja lica u službi u VCG.
Poslanik DPS-a Obrad Mišo Stanišić pozdravio je vraćanje dobrovoljnog služenja vojnog roka 14 dana nakon ukidanja. On je istakao da je vojna obaveza čast, te da će budući regruti obuku pohađati 60 dana. Stanišić je istakao da će se kroz obuke znati koliko vojno sposobnih građana država ima i ko može biti u rezervi u slučaju ratnih i vanrednh stanja.
– Snažna vojska ne zavisi samo od brojnosti nego od profesionalnosti i spremnosti. Crnogorski vojnci su se već godinama u misijama dokazali kao sposobni i pouzdani – naveo je Stanišić.
Njegova koleginica Marta Šćepanović istakla je da je zakonom zabranjeno nošenje vojne uniforme na protestma i okupljanjima koji nijesu vezani za poslove s vojskom. Ona je navela da je novost u zakonu uvođenje vojno disciplinske komisije koju na predlog Generalštaba formira ministar.
Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović istakao je da su Bošnjaci više puta pokazali privrženost Crnoj Gori i da danas pripadnici tog naroda pokrivaju važna mjesta u vojsci. On se nada da će dobrovoljno služenje vojnog roka doprinijeti afirmaciji vojske.
– Mladi će imati priliku da od 2019. prođu vojnu obuku, dobrovoljni vojni rok je koristan sa više aspekata. Prije svega, uspostaviće se evidencija vojnih obveznika u uslovima ratnog i vanrednog stanja, a važno je i da mala država može povećati broj ljudi za pomoć. Takođe, NATO očekuje da Crna Gora ima određen broj vojnika za misije. Vjerujem da je 60 dana vojne obuke svojevrstan probni rad da mladi vide da li žele da budu profesionalni vojnici, to može biti baza budućih pripadnika. Obuka u vojsci je dobra i za zapošljavanje u policiji i agencijama za zaštitu – istakao je Ibrahimović.
Poslanik Liberalne partije Andrija Popović smatra da će vojni rok povratiti neke sposobnosti mladih koje su počele da se gube.
Poslanici su juče podržali i zakone o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju Savjeta Evrope o prevenciji terorizma, sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, o hemikalijama, potvrđivanju protokola o registrima ispuštanja i prenosa zagađujućih materija, o Prestonici, o povlastici na putovanje lica sa invaliditetom, kao i izmjene akta o socijalnoj i dječjoj zaštiti.M.S.
Državi sudski troškovi
Skupština je podržala i Zakon o parničnom postupku kojim se uvodi mogućnost da država dobija naknadu troškova u slučajevima koje dobije pred sudom. Ministar pravde Zoran Pažin kazao je da dosad država u slučaju da bude tužena nije mogla da dobije naknadu troškova kada uspije u parničnom postupku.
– Prihvtljivo je i da država istupa kao stranka, odnosno da bude isto tretirana. Ovim izmjenama ispravljamo propust i dolazimo do rješenja koje postoji u Evropskoj uniji – kažao je Pažin, dodajući da je druga značajna izmjena zakona to što građani sporove protiv države neće više morati da vode samo u Podgorici, već i u svim drugim gradovima.