Komitet Ujedinjenih nacija (UN) za zabranu diskriminacije žena preporučio je državi Crnoj Gori da formira fond za podršku svim ženama koje su napustile svoje formalno zaposlenje i odlučile se za naknade po osnovi rođenja troje i više djece i koje se suočavaju sa poteškoćama da se ponovo uključe u tržište rada. Komitet je u preporukama za Crnu Goru izrazio zabrinutost zbog ekonomskih posledica na žene, koje će, kako je konstatovano, biti suočene s nezaposlenošću i povećanim rizikom od siromaštva.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević uputila je juče pismo predsjedniku Vlade Dušku Markoviću, u kojem je ukazala na obaveze države Crne Gore prema ženama, donedavno korisnicama naknada po osnovu rođenja troje i više djece, koje proizilaze iz odluke Ustavnog suda donijete 19. aprila i iz pravno obavezujućih zaključaka Komiteta Ujedinjenih nacija za zabranu diskriminacije žena.
– Posebno zabrinjava činjenica da je pravo na mjesečnu naknadu vremenski ograničeno onim korisnicama koje su zbog naknada prekinule stalni radni odnos kao i da je bez ikakvih primanja i bez zapošljenja ostao značajan broj žena koje su prije ostvarivanja prava na naknadu bile radno angažovane na određeno vrijeme. I jednima i drugima su uslovi za ponovno zasnivanje radnog odnosa veoma neizvjesni, a u većini slučajeva i – nemogući – ukazala je Raičevićeva u pismu premijeru.
Ona je dodala da su iz kontakta s korisnicama saznali da su prilikom primjene odluke Ustavnog suda mnoge kategorije korisnica naknada ostale potpuno nevidljive i obespravljene.
– Tako su bez naknade ostale žene koje su ovo pravo ostvarile na osnovu godina staža, a bile su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Među njima ima žena sa više od 30 godina radnog staža, koje su prekinule radni odnos na neodređeno, a kojima poslodavac poslednjih godina nije uplaćivao doprinose. Nevidljive su i žene poljoprivrednice, žene iz samostalnih djelatnosti. Ministarstvo rada i socijalnog staranja još nije uplatilo obećane poreze i doprinose onim korisnicama koje spadaju u kategoriju onih koje treba da ostvare pravo na penziju, dok Zavod za zapošljavanje odugovlači proces prijave korisnica – upozorila je ona.
U Centru za ženska prava smatraju da ovakvim postupanjem nije dosledno ispoštovana odluka Ustavnog suda od 19. aprila, kojom je sud odredio da izvršenje ove odluke obuhvata i regulisanje pravne situacije nastale nakon prestanka važenja neustavnih odredaba Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti.
– Prema ovoj odluci Vlada Crne Gore je pri uređivanju ovih pitanja „dužna da uvaži legitimna očekivanja svih kategorija korisnica prava na naknadu, da im jednom priznato pravo na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece neće biti ukinuto na način koji bi ih stavio u nepovoljniju pravnu i faktičku situaciju od one u kojoj su bile kad su zbog prihvatanja doživotne naknade prekinule svoj dotadašnji radni odnos, ili su prekinule korišćenje prava na penziju, ili su se odjavile iz evidencije Zavoda za zapošljavanje.” Pored navedene odluke Ustavnog suda, Vlada je dužna da postupi i prema pravno obavezujućim zaključcima UN Komiteta za zabranu diskriminacije žena – poručila je Raičevićeva.
Komitet je u svojim preporukama konstatovao zabrinutost zbog ekonomskih posledica na žene koje su se odlučile da koriste naknade koje su uvedene izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti 2015. godine, koje su naknadno proglašene neustavnim i nevažećim, problem koji je takođe priznala i država članica.
– Komitet sa zabrinutošću konstatuje da su amandmani usvojeni bez ikakvih prethodnih procjena uticaja na rodnu ravnopravnost i da su ojačali tradicionalnu ulogu žena kao domaćica i majki, stvaranjem podsticaja da napuste formalno tržište rada, budući da je zakon obećao cjeloživotnu naknadu majkama s troje ili više djece. Komitet je posebno zabrinut da će nakon poništavanja zakona žene koje su se opredijelile za naknade, iste primati u samo vrlo ograničenom razdoblju i biti suočene s nezaposlenošću i povećanim rizikom od siromaštva. Komitet preporučuje da država članica formira fond za podršku svim ženama koje su napustile svoje formalno zaposlenje i odlučile se za naknade u skladu s poništenim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti iz 2015. godine i koje se suočavaju sa poteškoćama da se ponovo uključe u tržište rada – navodi se u preporukama Komiteta donesenim u Ženevi, krajem jula ove godine.
Raičevićeva je od Markovićeve vlade zatražila da hitno pristupi rješavanju nepovoljne situacije u kojoj su se našle korisnice naknada, tako što će napraviti procjenu rizika od siromaštva za sve žene koje su koristile pravo na naknadu i uspostaviti fond iz kojeg će im se omogućiti finansijska podrška.
– Apelujemo na sve postojeće institucionalne mehanizme za rodnu ravnopravnost i zabranu diskriminacije žena da hitno upotrebe svoje nadležnosti kako bi država postupila u skladu sa iznesenim stavovima Ustavnog suda i UN Komiteta za zabranu diskriminacije žena – zaključuje se u pismu.
Pismo je dostavljeno i Savjetu za rodnu ravnopravnost, Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Zaštitniku ljudskih prava i sloboda i Odboru za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore.
A.O.
Uskraćene za starosne penzije
Član predsjedništva Demokrata Neven Gošović zatražio je od ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića da saopšti kada će centri za socijalni rad uplatiti doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje, kako bi majke koje time stiču pravo na starosnu penziju to pravo mogle i da ostvare. On ističe da zbog nerada ministarstva majke sada ne mogu ostvariti pravo na starosnu penziju. Podsjeća da je Zakonom o izvršenju odluke Ustavnog suda, kojim su ukinute naknade po osnovu materinstva, propisano da pravo na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece imaju samo majke kojima je radi korišćenja tog prava njihovom voljom prestao radni odnos na neodređeno vrijeme. U postupku ostvarivanja i to malo prava, predviđenih novodonesenim zakonom, majke se suočavaju sa brojnim problemima i nejasnoćama, a odgovora od strane nadležnih državnih organa nema.
– Tako, Zavod za zapošljavanje (ZZZ) već dva mjeseca iščekuje instrukcije Ministarstva rada i socijalnog staranja da li majkama, koje su se nalazile na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, ali su pravo na naknadu ostvarile po osnovu godina ostvarenog radnog staža, primjenom odredaba člana 54a Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, sada pripada pravo na naknadu po osnovu nezaposlenosti. Riječ je o majkama kojima je, ostvarivanjem prava na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece, prestalo pravo na naknadu po osnovu nezaposlenosti koju su do tada koristile na ZZZ. Novodonesenim zakonom o izvršenju Odluke Ustavnog suda, sa 30. junom ove godine, obustavljena je isplata naknade, upućene su da se ponovo prijave na Zavod za zapošljavanje, gdje im se još ne omogućava da nastave sa korišćenjem prava na naknadu po osnovu nezaposlenosti – objašnjava Gošović.
On pita ministra do kada će ćutanje ministarstva po ovom pitanju da traje. M.S.