Dubrovačke paravojne jedinice sinhronizovano su 1. oktobra 1991. godine napale jedinice Jugoslovenske narodne armije (JNA) u graničnom pojasu sa Crnom Gorom i Trebinjem, kada su ubijena 24 vojnika, od kojih 12 crnogorskih rezervista, podsjetio je direktor Udruženja boraca ratova ‘90-ih Radan Nikolić. On je kazao da je veći dio medija iz Crne Gore „i ove godine prenio laži hrvatskih medija” da je 1. oktobra 1991. godine počeo napad Jugoslovenske narodne armije i crnogorske teritorijalne odbrane na Dubrovnik.
– Dubrovačke paravojne jedinice sinhronizovano su napale jedinice JNA u graničnom pojasu sa Crnom Gorom i Trebinjem u cilju nanošenja ljudskih gubitaka i zadržavanja položaja prema kasarni JNA na Prevlaci, koja je bila od strateškog značaja za JNA i Crnu Goru, zarad zauzimanja odbrambenih vojnih pozicija i osiguranja ulaza u Bokokotorski zaliv. Krvavog 1. oktobra 1991, u pripremljenim sačekušama u Čepikućama i Osojniku, granatiranju jedinice JNA na Ivanjici i snajperskom vatrom na Grabu, ubijena su 24 i ranjeno preko 40 vojnika JNA iz sastava trebinjske i dvije crnogorske brigade. Među poginulima su 12 crnogorskih rezervista i šest vojnika na odsluženju redovnog vojnog roka – Albanaca, Muslimana i Srba, dok tog dana hrvatska paravojska nije imala gubitaka niti je JNA dejstvovala prema Dubrovniku – kazao je Nikolić.
On je ocijenio dio medijskih poslenika „već dvije decenije falsifikuju istinu o dešavanjima na dubrovačkom ratištu na štetu Crne Gore i njenih rezervista u sastavu JNA” i da takvim odnosom „blate crnogorske vojnike poginule na tom ratištu, otežavaju pravično razgraničenje Crne Gore i Hrvatske na Prevlaci i doprinose sve učestalijim zahtjevima Hrvatske Crnoj Gori za plaćanje raznih vidova ratne odštete”.
– Podsjećamo da je po Ustavu SFRJ JNA bila jedina legalna sila čiji je zadatak bio da štiti ustavni poredak i teritorijalni integritet SFRJ, te da je Predsjedništvo SFRJ na sjednici od 9. januara 1991. godine donijelo odluku o razoružanju svih paravojnih formacija na prostoru SFRJ, koje Hrvatska nije sprovela. Po Krivičnom zakonu SFRJ, nad pripadnicima JNA 1. oktobra 1991. počinjeno je krivično djelo oružane pobune uz masovno ubistvo na podmukao način, pa je Udruženje prije godinu dana dostavilo specijalnom tužiocu Milivoju Katniću informaciju o prvooktobarskom zločinu hrvatskih pobunjenika nad pripadnicima JNA. Na pisani zahtjev šta je po tom pitanju urađeno, specijalni tužilac nije odgovorio – ukazao je Nikolić.
On je najavio da će Udruženje, u znak sjećanja na poginule saborce i utvrđivanja zadnje linije odbrane njihovog lika i djela, podariti njihovim porodicama i crnogorskoj javnosti „Spomen knjigu”.
– U Ivanjici, srpskom naselju u sastavu trebinjske opštine, u žestokom, ničim izazvanom granatiranju položaja 472. motorizovane brigade, projektili hrvatskih pobunjenika su usmrtili vojnike JNA: Vukolu Jaćimovića iz Bijelog Polja, Željka Vica, Dragomira Kovača, Predraga Puticu i Boža Kokića iz Trebinja, Afrima Zulfija iz Kumanova, Setara Ramadanija iz Peći, Numana Redžepija iz Tetova i Nermina Hodžića iz Bihaća. U sačekuši na Osojniku ubijeni su vojnici JNA Milija Lučić i Veljko Mumalo iz Trebinja, Zoran Kovačević iz Kumbora, Bogdan Lazić iz Zavidovića, i Taip Aljiu iz Gostivara. U Čepikućama, malom naselju u zaleđu Dubrovačkog primorja uz lokalnu cestu koja vodi od Slanog prema Bosni i Hercegovini, u pripremljenoj sačekuši u jednom usjeku, pripadnici Zbora narodne garde ubili su crnogorske rezerviste na izviđanju terena Ranka Bojića, Vojislava Bulatovića i Tomislava Bulatovića iz Kolašina, Željka Panduricu i Milovana Smolovića iz Mojkovca i Radisava Srdanovića i Rasima Muradbašića iz Podgorice – kazao je Nikolić.A.O.
Likvidirali nikšićke rezerviste
Nikolić je naglasio da je u prvooktobarskim napadima na jedinice JNA učestvovao i znatan broj dobro obučenih dubrovačkih snajperista.
– Oni su na području Graba ubili nikšićke rezerviste Minju Delibašića, Petra Nikčevića i Milutina Nikolića – podsjetili su iz Udruženja.