Samo pola godine od usvajanja novog Zakona o javnim nabavkama, za koji je saopšteno da je po standardima EU, ušlo se u njegove izmjene koje su, prema ocjenama MANS-a, još gore od prethodnih rješenja, dok u Upravi za javne nabavke smatraju da predstavljaju veliki napredak. Na jučerašnjoj javnoj raspravi u Podgorici predstavnici državnih institucija imali su samo pohvalne riječi na račun zakona, dok je u primjedbama dostavljenim „Danu” MANS ocijenio da akt nije korak naprijed, jer i dalje ostavlja ogroman prostor za zloupotrebe u praksi, favorizovanje ponuđača i namještanje tendera. Aktuelni zakon stupio je na snagu 30. juna 2017, a u izmjene se krenulo već u decembru.
Koordinator Istraživačkog centra MANS-a Ines Mrdović je za „Dan” istakla da je javnost očekivala da će nova rješenja biti bolja „brana“ za korupciju, ali to nije slučaj.
– Novi zakon predviđa niz administrativnih olakšanja u sprovođenju postupaka javnih nabavki, ali je suština da je Crnoj Gori prijeko potreban zakon koji sužava prostor za korupciju i osnov je za zdravu konkurenciju, a iz ponuđenih rješenja izgleda da to nije slučaj – kazala je Mrdović.
Ona ističe da je posebno sporan pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva, koji se može sprovesti jedino kad je vanredno stanje ili u slučaju nepredviđenih događaja, ali se novim zakonom naručiocima ostavlja da sami procjenjuju te situacije.
– Zakon sada dodatno razrađuje ograničeni postupak i novim rješenjima se bukvalno na „mala vrata“ otvara prostor da naručioci mogu značajno da suze listu kvalifikovanih ponuđača, a takođe je veoma problematična odredba da se prijave otvaraju bez prisustva podnosilaca. Stoga se postavlja pitanje ko će uopšte da iskontroliše da li je neki ponuđač „iza zatvorenih vrata“ favorizovan ili ne. Nova vrsta postupka je konkurentski postupak sa pregovorima, a jedna od situacija kada se on može sprovesti jeste nakon prethodno sprovedenog otvorenog postupka u kojem su ponude proglašene neispravnim. Ovo otvara mogućnost zloupotreba u praksi, odnosno da naručioci prvo proglase ponude neispravnim, a onda uđu direktno u pregovaranje sa „favorizovanim“ ponuđačem, a pri tome su zakonski potpuno „pokriveni“ – ističe Mrdović, dodajući da i dalje postoji veliki broj izuzetaka od primjene zakona, od kojih su mnogi neopravdani, poput korišćenja vladinog vazduhoplova ili angažovanja advokatskih i pravnih konsultanata za arbitražne postupke.
– Kod načela ekonomičnosti potrebno je zadržati „racionalnost“ u korišćenju sredstava, odnosno novca građana; u suprotnom će biti otvoren put za još bahatije korišćenje novca od strane prevashodno državnih potrošačkih jedinica. U tom smislu dovoljno je podsjetiti se nedavnog primjera ministarke ekonomije koja je potpuno ekonomski neopravdano trgovala „mercedes“ od nestvarnih 56 hiljada eura – podsjeća Mrdović.
Direktor Uprave za javne nabavke Mersad Mujević smatra da je novi zakon veliki korak naprijed kada je u pitanju poštovanje direktiva EU iz 2014, za čije se uvođenje on zalagao i ranije. Zadovoljan je što je to urađeno novim izmjenama, jer javne nabavke čine 20 odsto BDP-a.
– Prvi zahtjev je poštovanje odnosa koji svaka zemlja mora imati prema malim i srednjim preduzećima, što sadašnji zakon nije prepoznavao. Drugi je zaštita životne sredine i treći socijalna pitanja. Na jasniji i odgovorniji način smo definisali ko su obaveznici zakona i podijelili ih u dvije grupe, za sektorske naručioce koji svoju djelatnost obavljaju u energetici, rudarstvu, saobraćaju, a drugi su javni naručioci, odnosno državne institucije, koji se finansiraju iz džepova poreskih obveznika. Unaprijedili smo dio koji se odnosi na sukob interesa, i u slučaju kršenja tih normi predvidjeli smo sankcije – kazao je Mujević, dodajući da je intencija novog zakona da se više aktiviraju garancije za neodgovorne ponuđače koje do sada nijesu korišćene.
Mujević je na centralnoj javnoj raspravi ocijenio da nema tendera koji nema slabu tačku.
– Ali smo po prvi put možda na najodgovorniji način definisali antikorupcijsku i politiku za borbu protiv sukoba interesa. Uvjeren sam da je zakon sada napravio značajan pomak – istakao je Mujević.
M.S.

Građani će plaćati tuđe greške

Ni u Institutu Alternativa nijesu zadovoljni predloženim aktom, a prema riječima njihove predstavnice Ane Đurnić, ponovo je propuštena prilika da se ispoštuje preporuka Evropske komisije da se zakonom obuhvate i koncesije.
– Koncesije se moraju predvidjeti kao dio sistema javnih nabavki, na čemu insistira EK. Zadržane su visoke kazne za naručioce od 2.000 do 20.000 eura za kršenje zakona, dok starješinama organa koji krše zakon su propisane kazne od 200 do 2.000. To u praksi znači da će za greške institucija i u njima odgovornih lica plaćati građani – kaže Đurnić, dodajući da su nabavke u oblasti bezbjednosti i odbrane loše tretirane, te da se uskraćuje svaki vid transparentnosti.