Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama uočio je da se Zakon o slobodnom pristupu informacijama zloupotrebljava, jer pojedina lica pokreću postupke pred Upravnim sudom i ne želeći podatke, ali traže naknadu troškova od skoro 500 eura. Kako kažu, situaciju najbolje ilustruje primjer da je jedno fizičko lice pred Agencijom tokom 2017. pokrenulo nešto više od 1.800 žalbenih postupaka, a sve s ciljem da naplati advokatske troškove bez želje da dobije traženu informaciju. Savjet se zbog zloupotreba obratio Vladi, a kao odgovor na ovakvo pravno ponašanje traže da se primijeni „Opšti imovinski zakonik za knjaževnu Crnu Goru“, od Valtazara Bogišića. Ipak konstatuju da kada bi institucije proaktivno objavljivale informacije u svom posjedu onda zahtjeva ne bi ni bilo, pa samim tim ni zloupotreba.
– Savjet je javno upozorio sve relevantne institucije da što hitnije reaguju na ovaj fenomen i predlože novo zakonsko rješenje u dijelu troškova postupka, kao i da unesu odredbu koja se odnosi na zloupotrebu prava i samih rokova. Ovo navodimo zato što imamo očigledan primjer da se odstupa od smisla samog Zakona o slobodnom pristupu informacijama radi ostvarivanja materijalne koristi na štetu budžeta Crne Gore. Korisnici, iz primjera koje smo naveli, izradili su veoma efikasan mehanizam. Koriste situaciju koju pruža trenutno zakonsko rješenje i dolaze do novca iz budžeta Crne Gore zasipanjem prvostepenih organa velikim brojem zahtjeva, a organi u realnom roku ne mogu odgovoriti na sve zahtjeve zbog obimnosti dokumetacije koja se traži. Posledica toga je ćutanje administracije, a time i veliki broj žalbi na akte državne uprave iz cijele Crne Gore koje se dostavljaju Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama – navode u Agenciji.
Ističu da u pozadini ovakvog zasipanja velikim brojem zahtjeva ne stoji potreba za dobijanjem informacije, niti su to zahtjevi koji u sebi imaju cilj informacija od javnog značaja, već je to namjera da se preopterete organi kako ne bi mogli riješiti zahtjeve u roku.
– Svi prednje pomenuti činioci namjerno dostavljaju veliki broj zahtjeva uz podršku advokata i time ostvaruju po svakom predmetu novčanu dobit od 476 eura. Odgovor na ovakvo pravno ponašanje advokata nalazimo još u „Opštem imovinskom zakoniku za knjaževnu Crnu Goru“, od Valtazara Bogišića koji kaže: „Ni svojim se pravom služiti ne možeš tek drugom na štetu ili dosadu“, „I što nije zabranjeno, može da ne bude pošteno“ i na kraju citat: „Najveća je nepravda, kad ko od zla djela svog, još i korist kakvu ima“. Svi principi propisani „Opštim imovinskim zakonikom za knjaževnu Crnu Goru“ i te kako su danas aktuelni kada je u pitanju slučaj zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama – smatraju u Savjetu.
Oni ističu da je slobodan pristup informacijama jedan od najefikasnijih mehanizama za demokratsku kontrolu vlasti, koje društvo može koristiti u cilju suzbijanja korupcije zloupotrebe državnih resursa, nepotizma i ostalih društvenih anomalija. Smatraju da bi proaktivnim objavljivanjem informacija u posjedu organa vlasti došlo do smanjenja broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Ujedno bi državna i lokalna uprava bila rasterećenija, a time i Agencija efikasnija u poštovanju veoma kratkih rokova za odlučivanje po žalbama.
M.S.

Usvojili 1.196 žalbi

Savjet Agencije je, kako kažu, u postupku donošenja odluka po izjavljenim žalbama snažno afirmisao princip transparentnosti i nastoji da afirmiše ovo pravo tako što su u 2017. zaprimljene ukupno 4.862 žalbe u kojima je Savjet Agencije donio odluku u zakonskom roku, od čega je ukupuno u 3.880 slučaja razdužen pisani otpravak rješenja ili zaključka u protekloj godini. Savjet je usvojio 1.196 žalbi.