Agencija američke vlade za vanjske poslove Stejt department (State Department) u poslednjem izvještaju za Crnu Goru koji je predstavljen sinoć po srednjoevropskom vremenu ocijenila je da da je korupcija u našoj državi poprimila endemske razmjere, posebno u Vladi i policiji. Ukazuju da je i dalje prisutna upotreba sile od strane policije i zatvorskih stražara radi dobijanja priznanja i informacija od pritvorenika i zatvorenika, nema sudske nezavisnosti, a narušene su medijske slobode. Ističu da je nekažnjivost ostala problem, jer Vlada nije kaznila zvaničnike koji su počinili zloupotrebe ljudskih prava.
– Zakoni predviđaju krivične kazne za korupciju od strane zvaničnika, ali vlada nije efikasno sprovodila zakon, pa je korupcija ostala problem. Postojali su dokazi da su neki vladini zvaničnici nekažnjeni za korupciju. Javnost je gledala na korupciju kao endemičnu u Vladi i na drugim mjestima u javnom sektoru, kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou. Ovo je naročito slučaj u oblastima zdravstva, visokog obrazovanja, pravosuđa, carine, političkih partija, policije, urbanizma, građevinske industrije i zapošljavanja – navodi se u izvještaju.
Konstatuju da su institucije zadužene za borbu protiv korupcije priznale da imaju neadekvatnu saradnju i razmjenu informacija.
– Politizacija, loše plate i nedostatak motivacije i obuke državnih službenika pružili su plodno tlo za korupciju. Većina građanskih izvještaja o korupciji uključuje javnu upravu, privatni sektor i sudstvo. Kancelarija Specijalnog državnog tužioca za organizovani kriminal i korupciju primila je prijave korupcije u kojima je bilo 312 zvaničnika na visokom nivou, 43 posto manje nego u 2016. godini. Od ukupno 762 izvještaja (uključujući predmete neriješene u 2016. godini), tužioci su riješili 289 ili 38 posto. Specijalno tužilaštvo odbacilo je izvještaje u vezi sa 151 osobom, proslijedilo 87 drugim tužiocima, otvorilo 47 istraga, predložilo optužnice za tri osobe i optužilo jednu osobu. Bivši predsjednik Državne zajednice Srbija i Crna Gora i viši zvaničnik DPS-a Svetozar Marović izjasnio se krivim za optužbe za korupciju i organizovani kriminal u 2016. godini, a očekuje se da će početi sa izdržavanjem kazne. Ipak, on je pobjegao iz zemlje – navodi se u izvještaju u kojem se dodaje da je i dalje prisutan problem korupcije u policiji i neadekvatan uticaj Vlade na ponašanje čuvara javnog reda i mira.
Ukazuju da iako Ustav i zakon zabranjuju torturu i zlostavljanje bilo je više zabilježenih slučajeva.
– Niske plate ponekad su doprinosile korupciji i neprofesionalnom ponašanju policijskih službenika. Tokom godine NVO Institut Alternativa (IA) je sprovela istraživanje javnog mnjenja koje je pokazalo da se povjerenje građana povećalo sa 58 posto u 2015. na 66 posto tokom godine, ali više od polovine ispitanika (57 posto) još uvijek smatra da korupcije ima u policiji. Posmatrači za ljudska prava i dalje su izrazili zabrinutost zbog malog broja krivičnih gonjenja osoblja bezbjednosnih snaga optuženih za kršenje ljudskih prava. Tužilaštvo, koje je odgovorno za istraživanje takvih zloupotreba, rijetko je osporavalo zaključak policije da je upotreba sile opravdana. Posmatrači za ljudska prava tvrde da građani nijesu spremni da prijave zloupotrebu policije zbog straha od odmazde – ukazuju u agenciji SAD.
Što se tiče sudova, tu se uočava problem nepotizma, korupcije i političkog uticaja, što je dovelo do rasprostranjenog javnog nepovjerenja.
Ukazuju i da su aktivisti za ljudska prava tvrdili da su se vlasti bavile ilegalnim prisluškivanjem i nadzorom građana, ali spoljna sudska i parlamentarna nadzorna tijela nijesu prijavljivala nikakva kršenja zakona.
M.S.

Restitucija veliki problem

Stejt department ukazuje da veliki broj zahtjeva za restituciju, odnosno vraćanje privatne imovine lica i vjerskih organizacija još nije riješeno, zbog čega vlada često trpi kritike.
– Zakon o restituciji zemlje izmijenjen je 2007. godine, a država nije usvojila nikakve zakone koji se tiču restitucije nakon usvajanja Terezinske deklaracije u 2009. niti je donijela posebne odredbe o imovini bez premještanja iz vremena holokausta. Donošenje zakona o vraćanju vjerskih ili komunalnih imanja imaće minimalan uticaj na jevrejsku zajednicu, s obzirom na njegovu malu veličinu i odsustvo identifikovane predratne jevrejske komunalne imovine. Svako takvo zakonodavstvo uglavnom bi se odnosilo na imovinu konfiskovanu od Srpske pravoslavne i Katoličke crkve tokom komunističke ere – navodi se u izvještaju.