Nadležne institucije zadužene za borbu protiv korupcije moraju raditi više da bi Crna Gora ušla u EU, a poseban problem predstavlja Agencija za sprečavanje korupcije koja iz Podgorice ne vidi probleme na koje ukazuju Brisel i Vašington. Ambasador EU u Crnoj Gori Aivo Orav na panel diskusiji „Ka efikasnijoj borbi protiv korupcije“, koju je organizovao Institut Alternativa kazao je da je u Crnoj Gori korupcija i dalje dominantno prisutna u brojnim oblastima, što je za brigu.
– Operativni kapaciteti institucija su se unaprijedili, ali sve institucije treba da demonstriraju proaktivniji pristup. To je naročito slučaj sa ASK. Uprava i osoblje ASK treba da obezbijede maksimalnu transparentnost, integritet, nepristrasnost i odgovornost. To nije bio slučaj sa odlukama o članovima Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) – naveo je Orav.
Predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk ocijenio je da Crna Gora neće biti spremna da u odgovarajućim rokovima okonča proces pregovora sa EU ukoliko institucije zadužene za borbu protiv korupcije nastave rad dosadašnjim tempom. On je poručio da će IA nastaviti da saopštava „neprijatne istine” i da nudi preporuke za bolje prakse i efikasniji rad.
– Mi ne možemo i ne smijemo da se bavimo poslom portparola Vlade i državnih organa. Postoje ljudi koji su za to plaćeni. Civilnom društvu je potrebna Vlada koja traži kritiku, a ne Vlada koja kritiku i kritičare osuđuje. Mi vjerujemo da je proces evropskih integracija preduslov za reforme, naročito u oblasti vladavine prava, i da je proces evropskih integracija, uz sve svoje uspone i padove, ključna transformativna snaga našeg društva – ocijenio je Muk, dodajući da civilni sektor traži jasnija i stroža mjerila napretka i tvrđi pristup, naročito u poglavljima 23 i 24.
Direktorka MANS-a i član Savjeta ASK Vanja Ćalović Marković ocijenila je da su ključni problemi Agencije politizovanost, selektivnost, nestručnost i netransparentnost. Ona je podsjetila da je nekadašnji predsjednik Komisije za sprečavanje korupcije tu instituciju nazvao „tigar bez zuba”, a da bi analogno tome ASK mogla da se okarakteriše kao „dresirani tigar Vlade”.
– Postoji veliki problem u vezi sa pristupom podacima, ne samo kada su u pitanju NVO, nego i kada su u pitanju građani, ali i članovi savjeta. Meni kao članu savjeta nije dozvoljen pristup podacima, zbog toga što bih, kako je rekao direktor (Sreten Radonjić), mogla da podnosim prijave. Od kada je Agencija uspostavljena, prema njenim zvaničnim podacima, nema više kupovine glasova, ličnih karata, partijskog zapošljavanja. Dakle, to je jedina institucija koja iz Podgorice ne vidi ono što se vidi iz Brisela i Vašingtona – istakla je Ćalović Marković.
Kako je kazala Ćalović Marković, najviše je problematično tumačenje da se Agencija bavi samo onom imovinom javnih funkcionera koja je stečena od početka 2016, odnosno od njenog uspostavljanja.
– To je suštinski jedna tiha abolicija javnih funkcionera za nezakonito sticanje imovine sve do 2016. Agencija se usudila da podvuče crtu i da kaže – to što ste krali, krali ste, sada smo mi došli i sada ćemo mi da se trudimo da vas ni u budućem periodu u tome ne uhvatimo – istakla je Ćalović Marković.
Ona je podsjetila na više primjera u kojima je ASK stala na stranu visokih funkcionera, dok je, na drugoj strani, procesuirala članove Savjeta RTCG i novinara Tufika Softića zbog 30 eura. Isto tako, kazali su da nema konflikta interesa kada je bivši premijer Milo Đukanović potpisao odluku da njegov sin Blažo dobije koncesije za mini-hidroelektrane.M.S.


Rumuni konfiskovali 10 miliona

Generalni sekretar Nacionalne agencije za integritet u Rumuniji Silviju Popa kazao je da ta agencija nikada nije trpjela politički pritisak, navodeći da su nezavisnost i puna nadležnost prvo što joj je bilo potrebno obezbijediti. Kazao je da je ta instucija u Rumuniji konfiskovala 10 miliona eura, te da procesuiraju službenike koji pokušavaju da ih omalovaže, zbog čega nijesu omiljeni kod političara.
– Metodologija koju primjenjujemo je jasna i svi predmeti se tretiraju na isti način. Imamo pristup računima u banci, dokumentima vezanim za privatni život. Obično ove informacije dobijemo odmah i ne moramo da čekamo dugo – rekao je Popa, dodajući da su se oni na početku rada bavili slučajevima o kojima su čitali u novinama, o potencijalnom konfliktu interesa i korupciji funkcionera.


Specijalni tužioci se ne bave mitom

U sklopu panela „Represivna borba protiv korupcije“ saopšteno je da u Specijalnom državnom tužilaštvu nema predmeta za davanje i primanje mita, koje je najvažnije krivično djelo u domenu predmeta iz oblasti koruptivnih krivičnih djela. Istraživač javnih politika u IA Dina Bajramspahić je kazala da prošlogodišnji izvještaj o radu Specijalnog državnog tužilaštva pokazuje da je 15 tužilaca imalo predmete protiv 1.229 osoba. Ona je pojasnila da su tužioci imali 32 sporazuma o priznanju krivice.
– Specijalno državno tužilaštvo je primilo svega jednu prijavu za primanje mita, a čak ni ta nije bila u njihovoj nadležnosti, nego su je ustupili drugom tužilaštvu – poručila je Bajramspahić.