Crna Gora je rekorder u Evropi po broju zaposlenih na određeno vrijeme, pokazuju podaci Eurostata. U izvještaju te institucije, koja se bavi statistikom na nivou Evropske unije (EU) i zemalja kandidata za članstvo, navodi se da je ugovor na određeno vrijeme u našoj državi na kraju 2017. imalo 30,5 odsto zaposlenih u državi. To je inače duplo više od evropskog prosjeka koji iznosi 14,3 procenta. Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, na kraju protekle godine u našoj državi je radilo 182.368 građana, što znači da su 55.622 radnika angažovana na određeno vrijeme.
U EU na određeno radi 27 miliona zaposlenih starosti od 15 do 64 godine. U protekloj godini u EU više je žena bilo angažovano na određeno vrijeme i to 14,8 odsto, a muškaraca 13,8 procenata. U Crnoj Gori na određeno radi više muškaraca.
Najveći udio zaposlenih sa privremenim ugovorom na nivou EU je u Španiji i Poljskoj, a najniži u Rumuniji i Litvaniji. Tako u Španiji i Poljskoj na određeno radi svaki četvrti radnik, a jedan od pet u Portugalu, Holandiji i Hrvatskoj.
Manje od dva odsto zaposlenih sa ugovorima na određeno vrijeme je u Rumuniji (1,2%) i Litvaniji (1,7%). Takođe, nizak procenat je i u Letoniji (3,0%), Estoniji (3,1%), Bugarskoj (4,4%), Malti i Velikoj Britaniji (5,6%).
Generalni sekretar Saveza sindikata (SSCG) Duško Zarubica navodi da smo do sada imali na djelu zloupotrebu Zakona o radu koji je predviđao mogućnost da se zaposleni angažuje na određeno. On smatra ad će se to ispraviti novim aktom koji bi trebalo da se usvoji do kraja godine i u kojem se navodi da se radni odnos zasniva na neodređeno vrijeme, a ugovori na nekoliko mjeseci mogući su samo u posebnim okolnostima.
– SSCG se zalaže za ugovore na neodređeno vrijeme i tu imamo jak argument koji ne mogu da obore ni Vlada ni poslodavci. Mi imamo zaposlene koji godinama rade na određeno vrijeme i neophodni su preduzeću. Zašto onda on jednostavno ne dobije ugovor na neodređeno? Tako se dobija radnik koji je rasterećen brige da li će nakon nekoliko mjeseci dobiti produžetak ugovora, znači motivisaniji je za rad i poslodavac ima bolje rezultate. Ako je neki čovjek potreban, onda mu je neophodno dati ugovor na neodređeno, a ne držati ga u neizvjesnosti – ističe Zarubica.
On navodi da se novim zakonom o radu predviđa da se ugovori na oređeno mogu zasnivati do tri godine, ali da je situacija poboljšana.
– Do sada su pojedini poslodavci angažovali svoje ljude preko agencija da im ne bi dali ugovore za stalno. Sada se ta situacija mijenja i ako je neki zaposleni bio tri godine kod istog poslodavca, on dobija stalni ugovor i mislim da smo time spriječili zloupotrebe – kaže Zarubica.
Njegova koleginica iz Unije slobodnih sindikata Sandra Obradović navodi da je praksa zaključivanja ugovora na određeno stvorila armiju zaposlenih koji su u grču i u stalnom strahu od otkaza. Ona navodi da je, nažalost, situacija u Crnoj Gori takva da poslodavci više vole da daju ugovore na određeno, nego na neodređeno, a da pritom oni ništa i ne dobijaju ali im je radnik na gubitku.
– Ugovori na određeno u velikom broju su suprotni Zakonu o radu. Poslodavac po zakonu jednog zaposlenog može najduže dvije godine držati na oređeno vrijeme, ali se to kod nas zloupotrebljava jer se radnici prebace kod agencije za ustupanje radnika, pa ih onda uzme njihov poslodavac. To je zloupotreba zakona i agencija, a najviše radnika – ističe Obradović.
Ona navodi da će se novim zakonom pokušati ispraviti nepravda, jer je neprihvatljivo da je broj zaposlenih po osnovu ugovora na određeno veći za duplo od evropskog prosjeka.
– Kada je čovjek angažovan na određeno vrijeme, on ne smije da traži neka zakonom zagarantovana prava kao što su godišnji odmor, bolovanje, plaćeno odsustvo i slično. Znamo da je stopa nezaposlenosti velika i ogroman broj građana čeka na posao, pa je svaki kiks nekog zaposlenog dobrodošao nekom ko čeka red na zaposlenje – navodi Obradović.
M.S.