Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Blažu poklonio firmu od 2,7 miliona eura * Sin sekretara DPS-a postao pomoćnik direktora * Crkva ne može da se uzda u vlast * Jeliću rata za kredit 17 eura * Poginulo 35 migranata * Orlov krš 2018. godine * Vučićev referendum
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 04-06-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
NIK ĐELjOŠAJ, FUNKCIONER ALBANSKE ALTERNATIVE:
Rješavanjem pitanja opštine Tuzi konačno smo zaokružili politička pitanja.

Vic Dana :)

Mujo i Fata stigli do pedesete godišnjice braka, pa će Mujo:
-Bona, lijepa nam je okrugla godišnjica, zakla‘ć‘mo jagnje da proslavimo!
Fata ga pogleda ispod oka i procijedi:
-Šta‘š klat‘ jadno jagnje, šta t‘ je skivilo? Kolji rađe Hasu, on nas je upozn‘o...
U nekom zatvoru došao novi policajac da radi kao čuvar. Upravnik ga upozorava o neposlušnosti zatvorenika. Na to će policajac:
- Ma nema problema šefe, ko ne sluša, ima da leti napolje!
Utrčava Mujo u ambulantu:
-Gospodine doktore, pomozite, moja Fata ima temperaturu!‘
-Je li visoka?‘
-Ma, jok, mogu joj jesti burek s glave.‘







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Drustvo - datum: 2018-06-03 POSLEDNJA EGZEKUCIJA U CRNOJ GORI IZVRŠENA 1981. GODINE, ALI SE NJENO VRAĆANJE U PRAVNI SISTEM SVE ČEŠĆE POMINJE
Smrtna kazna ne iskorjenjuje kriminalitet
Karta poslednjih izvršenja smrtne kazne u Evropi Smrtna kazna ne iskorjenjuje kriminalitet Kriminolog Velimir Rakočević kaže da je Evropa napravila najveći iskorak ukinuvši smrtnu kaznu, ali nju u zakonodavstvu imaju dvije trećine zemalja svijeta
Teški zločini koji su se poslednjih mjeseci dogodili u Crnoj Gori, posebno ubistvo dvije bebe, uznemirili su crnogorsku javnost do te mjere da su hiljade građana na društvenim mrežama otvoreno pozivale na vraćanje smrtne kazne u pravni sitem. Smrtna kazna je bila dio pravnog sistema Crne Gore od 1798. sve do 2002. godine, kada je ukinuta, jer je to bio uslov da pristupimo evropskoj Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i sloboda i budemo primljeni u Savjet Evrope. Iako istraživanja pokazuju da smrtna kazna ne utiče na smanjenje kriminaliteta, brojni su njeni zagovornici za vraćanje u pravni sistem.
Poslednja smrtna kazna u našoj državi izvršena je 1981. godine upravo zbog monstruoznog ubistva djeteta. Pred streljački vod izveden je Dragiša Ristić, koji je 1977. godine u Podgorici pokušao da siluje četvorogodišnju djevojčicu koja se otimala i vrištala, pa ju je monstrum zadavio, a kako bi prikrio tragove na kraju i zapalio njeno tijelo. Sve se desilo u podrumu „G zgrade“ u današnjoj Moskovskoj ulici. Od 1991. do 2002. izrečeno je osam presuda, ali nijedna nije izvršena.
Kriminolog Velimir Rakočević kaže za „Dan” da smrtna kazna nije garant da će se iskorijeniti najteži zločini, te da je sporno da li iko ima pravo, pa i država, da oduzme život bilo kome ako mu ga nije dala. On navodi da je pitanje smrtne kazne uvijek izazivalo dileme, ali da je Evropa jedini kontinent koji je zauzeo većinski stav da je to nepoželjna praksa.
– Evropa je napravila najveći iskorak u svijetu, ali značajan broj država svijeta, čak dvije trećine imaju smrtnu kaznu u svom pravnom sistemu. Razlog je što postoje toliko stravični zločini za koje nijedna kazna nije ekvivalentna, i gdje se svaki dan života izvršioca djela smatra nagradom samo zato što je živ. To su prije svega zločini nad djecom, gdje zaista ljudi ne mogu ostati imuni i obično u prvim reakcijama svi prizivaju smrtnu kaznu – kaže Rakočević.
On navodi da je smrtna kazna ipak sporna jer se kroz istoriju dešavalo da nevini ljudi budu osuđeni.
– Nevin čovjek ne smije biti osuđen ni na trenutak zatvora, a ne na smrtnu kaznu. Mada današnja forenzika teško može dozvoliti da bilo ko nevin bude osuđen. Kod smrtnih kazni postoje međunarodni standardi gdje se traže jasni materijalni i lični dokazi – ističe Rakočević.
Koordinator programa ljudskih prava i pravde u NVO Građanska alijansa Milan Radović ocjenjuje da razumije uznemirenost javnosti kada se dese teški zločini, međutim ne može se saglasiti s druge strane sa kampanjama koje se obično tada jave sa zahtjevima da se opet uvede smrtna kazna. Ono što je najvažnije u tim trenucima, kaže Radović, jeste da pravni sistem brzo reaguje i sprovede postupke koji bi vodili sankcionisanju u skladu sa zakonom i u skladu sa međunarodno prihvaćenim standardima.
– Istraživanja pokazuju da smrtna kazna nema uticaja na smanjivanje stepena kriminaliteta u društvu, da direktno zadire u pravo na život i da kada se dese greške u sudskim postupcima nije ih je moguće popraviti. U pojedinim zemljama ova kazna je ukinuta uz obrazloženje da se kosi sa zabranom surovog, nečovječnog i ponižavajućeg i kažnjavanja. Takođe, međunarodnim standardima zabranjuje se izručenje građana i njihova ekstradicija državama gdje postoji ozbiljan rizik od smrtne kazne. Čak i noviji međunarodni sudovi u statutima više nemaju smrtnu kaznu kao što su imali neki raniji, pa se u tom pogledu može i pratiti odnos na međunaordnom nivou o ovom pitanju. Na kraju, i tamo gdje postoji smrtna kazna ona se iziče i izvršava sve rjeđe – navodi Radović.
Jedina stranka u Crnoj Gori koja zagovara uviđenje smrtne kazne je vanparlamentarna Alternativa Crna Gora. Koordinator za medije u toj stranci Vesko Pejak kaže da ljudi u Crnoj Gori često zaborave da i žrtve imaju svoja prava, a ne samo kriminalci.
– Ko brine o statusu žrtve kod nas? Policija koja ne može da uhapsi počinioce desetine ubistava i sud koji ubice oslobađa poslije nekoliko godina provedenih u zatvoru?! Potrebna je reforma zakono-sudskog sistema i dio te reforme mora da bude uvođenje smrtne kazne. Ako neko ubije starog čovjeka da bi mu ukrao 20 eura iz kuće, šta on očekuje?! Da mu damoTrinaestojulsku nagradu – poručio je Pejak.
Sajt „Slavorum” objavio je mapu izvršenja smrtnih kazni u Evropi, a što se tiče slovenske grupe zemalja, Bjelorusija je jedina koja još ima u svom sistemu tu najtežu sankciju koja je poslednji put izvršena 2017. U Ukrajini je smrtna kazna poslednji put izvršena 1997, Rusiji 1996, Srbiji 1992, Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj 1989, Poljskoj 1988, Hrvatskoj 1987, Makedoniji 1977, Bosni i Hercegovini 1977 i Sloveniji 1959. godine.
M.S.

Vlada pravno rasulo

Pejak navodi da se Alternativa zalaže za uvođenje smrtne kazne zbog potpunog rasula zakonodavnog sistema koje traje već godinama.
– Ljudi su potpuno izgubili osjećaj da država postoji. Potrebno je uvesti smrtnu kaznu za najteža krivična djela da bi se zaveo red i strah od zakona. Rat na ulicama se ne vodi iz neke romantičarske kriminalne osvete, već isključivo iz koristoljublja! Ljudi love druge ljude kao životinje jer znaju da će za ubistvo dobiti 15 godina, a izaći za sedam do osam. I to ako ih uhvate! Ako se uzme da naša policija može da uhvati samo ljude koji prekorače brzinu, onda je jasno da su potrebne krupne promjene da bi se opet zaveo red. Smrtnu kaznu treba uvesti za ubistva iz koristoljublja i za ubistva na podmukao i svirep način. Ako neko oduzme život da bi iz kuće uzeo 100 eura, kakvoj milosti se taj čovjek nada?! U Crnoj Gori je bilo nekoliko ubistava koja su izvršena nad starim i nemoćnim ljudima zbog nekoliko stotina eura! Tom čovjeku nema popravke. Taj čovjek je sam sebe osudio – zaključuje on.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"