Javni funkcioneri su za prvih devet mjeseci prošle godine platili 51.245 eura na ime prekršajnih kazni zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije. Ko su funkcioneri koji su kažnjeni zbog prekršaja u oblastima sprečavanja sukoba interesa i ograničenja u vršenju javnih funkcija, provjere imovine javnih funkcionera i državnih službenika koji imaju obavezu podnošenja zakonom propisanih izvještaja i, postupanja po prijavama i zahtjevima za zaštitu zviždača, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije objavila jer štiti njihove identitete.
U zaštiti funkcionera koji krše zakon, Agenciji pomažu i sudovi za prekršaje, ali i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Naime, sudovi mogu izreći kao kaznenu mjeru i objavljivanje imena funkcionera koji su prekršili Zakon o sprečavanju korupcije, ali oni to često ne rade.
Dodatno, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama donijela je mišljenje prema kojem se ne mogu objavljivati imena i funkcije lica koja su prekršila zakon.
– Objavljivanje podataka o podnijetim zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka i odlukama postupajućeg suda za prekršaje na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, bez saglasnosti lica na koje se podaci odnose, nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Podaci o podnijetim zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka i odluke sudova za prekršaje, bez saglasnosti lica na koje se podaci odnose, na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije mogu biti prikazani statistički, bez navođenja podataka na osnovu kojih se može utvrditi identitet lica – navodi se u mišljenju.
ASK, na čijem čelu je Sreten Radonjić, pridržava se ovog mišljenja, kao i većine stvari koje idu u prilog javnim funkcionerima. Tako na njihovom sajtu samo postoji tabela s prekršajnim sankcijama gdje je zbirno dat prikaz novčanih kazni koje su izrečene zbog nepoštovanja pravnih propisa.
Agencija za zaštitu ličnih podataka je dala mišljenje da Zakon o prekršajima propisuje zaštitnu mjeru, javno objavljivanje odluke koje je detaljnije uređeno članom 47 tog akta.
– Zaštitnu mjeru javnog objavljivanja odluke sud će izreći ako smatra da bi bilo korisno da se javnost upozna s odlukom, a naročito ako bi njeno objavljivanje doprinijelo da se otkloni opasnost po život ili zdravlje ljudi ili da se zaštiti sigurnost prometa roba i usluga ili privreda. Zavisno od značaja prekršaja, sud odlučuje da li će se odluka objaviti preko štampe, radija ili televizije ili preko više navedenih sredstava informisanja, kao i da li će se njeno obrazloženje objaviti u cjelini ili u izvodu, pri čemu će voditi računa da način objavljivanja omogući obaviještenost svih u čijem interesu je treba objaviti. Imajući u vidu navedeno, odluke sudova za prekršaje se mogu objaviti pod uslovima i na način propisan Zakonom o prekršajima. S obzirom na to da Agencija za sprečavanje korupcije nema zakonski osnov za objavljivanje predmetnih podataka na sajtu, primjenom člana 10 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, objavljivanje se može vršiti uz saglasnost lica čiji se podaci obrađuju. Saglasnost je slobodno data izjava u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik, kojom lice, pošto je informisano o namjeni obrade, izražava pristanak za obradu ličnih podataka. Podaci o podnijetim zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka i odluke sudova za prekršaje, bez saglasnosti lica na koje se podaci odnose, na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije mogu biti prikazani statistički, bez navođenja podataka na osnovu kojih se može utvrditi identitet lica – kazali su iz Agencije.
ASK je u trećem kvartalu prošle godine podnijela 13 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i to tri zbog kršenja odredbi Zakona o sprečavanju korupcije i 10 zbog nepoštovanja propisa o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Poređenja radi u trećem kvartalu 2017. podnijeto je skoro četiri puta više prekršajnih prijava, odnosno 49, i to 48 zbog kršenja odredbi propisa o sprečavanju korupcije, a samo jedan usled nepoštovanja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. M.S.

---

Pod posebnom pažnjom
Pod posebnom pažnjom

U Nevladinoj organizaciji Institut alternativa ranije su ocijenili da postoji napredak kada je u pitanju zaštita ličnih podataka od državnih organa, u dijelu zatamnjivanja imena i prezimena i ostalih ličnih podataka kojima se identifikuje neka osoba. Ipak, istakli su da imamo određenu tendenciju prikrivanja informacija o javnim funkcionerima zloupotrebom tih principa zaštite ličnih podataka.
Predstavnik te organizacije Dina Bajramspahić kazala je da veliki broj crnogorskih građana nije upoznat s tim koja su sve njihova prava kada je pitanju zaštita ličnih podataka, posebno kada su u pitanju osjetljivi podaci koji se štite dodatnim režimom u skladu sa zakonom. Bajramspahićeva je izjavila da se zloupotreba zakona, kada su u pitanju javni funkcioneri, javlja u brojnim situacijima u praksi, navodeći primjer da je IA tražio da im se dostave biografije državnih tužilaca koji su aplicirali za mjesto specijalnog tužioca.
– To nijesmo tražili jer nas je interesovala biografija tih osoba, već smo htjeli da vidimo na osnovu koje dokumentacije Tužilački savjet donosi odluke. Međutim, ovi podaci su nam bili uskraćeni pod argumentacijom da se štite lični podaci kandidata, što je neprihvatljivo jer Evropski sud za ljudska prava smatra da javni funkcioneri čije zarade se finansiraju iz državnog budžeta treba da trpe manji stepen osjetljivosti kada je u pitanju zaštita njihovih podataka i da budu podložni kritici više nego prosječan građanin – navela je ona.