Sudski savjet je suprotno zakonima o zaštiti ličnih podataka i slobodnom pristupu informacijama sakrio imena advokata kojima je u periodu od 2014. do 2018. isplaćeno čak 11 miliona eura na ime naknade za odbranu po službenoj dužnosti. To potvrđuje i najnoviji stav Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka(AZLP) koji je na jednoj od poslednjih sjednica prošle godine donio odluku da objavljivanje imena i prezimena advokata i iznosa honorara isplaćenih iz državnog budžeta za odbrane po službenoj dužnosti nije u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
Sudski savjet je ranije zauzeo stav da je identitet advokata koji se angažuje po službenoj dužnosti zaštićen po osnovu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, te su dostavljali samo njihove inicijale. U Savjetu Agencije, pak, smatraju da imena advokata treba da budu dostupna javnosti, budući da se informacije odnose na obavljanje javnog posla, a ne na njihov privatni život.
– U tom smislu ne može se govoriti o povredi privatnosti advokata, jer se radi o njegovom profesionalnom angažmanu, te isti ne može, u smislu zaštite ličnih podataka, imati isti tretman kao fizičko lice koje je stranka ili svjedok u postupku – ocijenio je Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka.
Savjet Agencije donio je mišljenje 24. decembra prošle godine, po zahtjevu novinarke dnevnog lista „Pobjeda”, da objavljivanje imena i prezimena advokata i iznosa honorara isplaćenih iz državnog budžeta za odbrane po službenoj dužnosti nije u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
Ministar pravde Zoran Pažin ranije je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Predraga Bulatovića, saopštio da je rješenjima sudova i tužilaštava za angažovanje branilaca po službenoj dužnosti potrošeno 11.440.816 eura. Po rješenjima sudova, trošak je bio 10.461.650 eura.
Tom prilikom Pažin je naveo i da je jednom advokatu, angažovanom po službenoj dužnosti, isplaćeno čak 195.364 eura, na drugom mjestu je branilac koji je iz državne kase dobio 87.079 eura, i na trećem advokat sa dohotkom od 78.441 euro. U 2015. najveći pojedinačni iznos isplaćen advokatu je 51.792, drugi po visini iznosi 48.850, koliko je dobio i treći. Tokom 2016. najveći iznos isplaćen iz državne kase jednom advokatu je 93.237 eura, drugi iznosi 74.134 i treći 67.287.
U 2017. najveći iznos isplaćen jednom advokatu je 150.816 eura, drugi je 87.772 i treći 82.323. Za 2018. cifra još nije konačna, ali je u oktobru Sudski savjet Ministarstvu pravde dostavio podatak da je najveći iznos isplaćen jednom advokatu bio 39.758, drugi po visini je 35.098 i treći 32.801 euro.
Član Savjeta Agencije Radenko Lacmanović kazao je u izjavi za „Dan” da postoji interes javnosti da zna kojim advokatima je davan novac iz državnog budžeta i u kom iznosu, jer se radi o sredstvima poreskih obveznika i oni imaju pravo da znaju kome se ona daju. On navodi da je Savjet krajem decembra donio mišljenje da „objavljivanje imena i prezimena advokata i iznosa honorara isplaćenih iz državnog budžeta za odbrane po službenoj dužnosti nije u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti”.
– S obzirom na to da su u pitanju advokati koji su angažovani za odbranu po službenoj dužnosti, odnosno da u postupku učestvuju u svojstvu branioca kao i činjenicu da se njihove usluge, odnosno honorari finansiraju sredstvima iz budžeta Crne Gore, u Savjetu Agencije smatraju da bi njihova imena trebalo da budu dostupna javnosti, budući da se informacije odnose na vršenje javnog posla, a ne na njihov privatni život. U ovom slučaju ne može se govoriti o povredi privatnosti advokata jer se radi o njegovom profesionalnom angažmanu i on ne može, u smislu zaštite ličnih podataka, imati isti tretman kao fizičko lice koje je stranka ili svjedok u postupku. Objavljivanjem, odnosno saopštavanjem ili na drugi način činjenjem dostupnim imena i prezimena advokata kojima je isplaćen honorar za odbrane po službenoj dužnosti i iznosa honorara postiže se efekat transparentnosti i ostvaruje pravo javnosti da zna na koji način se troše sredstva iz državnog budžeta – navodi Lacmanović.
Podsjeća da registar advokata sadrži detaljnije podatke o braniocima – ime i prezime, adresu, broj telefona, mejl i sve je objavljeno na sajtu Advokatske komore, što znači da je javno dostupano.
Poslanik Predrag Bulatović ocijenio je ranije u Skupštini da građani imaju pravo da znaju koga su plaćali i za čiju odbranu, jer su oni obezbijedili taj novac.
– U 2014. jedan advokat dobio je od države 200.000 eura, pa valjda ja i svaki građanin imamo pravo da znamo ko je taj advokat i ko su ti advokati koji dobijaju desetine ili stotine hiljada eura. Godinama se ponavlja isti krug advokata, a imamo podatak da je pet advokata dobilo pola miliona za odbranu po službenoj dužnosti – upozorio je Bulatović.
M.S.

---

Odbijaju zahtjeve
Sudski savjet ranije je odbio zahtjev „Dana” da nam se dostave spiskovi advokata i iznosi sredstava koja su prihodovali na osnovu angažovanja branioca po službenoj dužnosti. Iako je propisano da se advokatima odbrana po službenoj dužnosti dodjeljuje jednako, odnosno po redosledu sa spiska Advokatske komore, ta praksa još nije zaživjela.
Da se ovaj propis ne poštuje jasno je po činjenici koliko je novca isplaćeno kojem advokatu. Dok ima advokata koji na ovaj način godišnje uzmu oko hiljadu, neki od njihovih kolega uzmu i po 200.000 ili 150.000 eura.