Ministarstvo rada i socijalnog staranja i centri za socijalni rad isplatili su u poslednjem mjesecu prošle godine 81.170 eura za jednokratne socijalne pomoći. Kako je za „Dan“ saopšteno iz resora ministra Kemala Purišića, pomoć je dobilo 839 građana.

Podaci koji su „Danu“ dostavljeni iz ovog resora pokazuju da veće novčane iznose za jednokratne pomoći dodjeljuje ministarstvo u odnosu na one koje odobravaju centri za socijalni rad. Tako je ministarstvo dodijelilo 38.700 eura za 183 lica, dok su svi centri zajedno isplatili 42.470 eura za 656 građana.

Prema ovim podacima, prosječni iznos jednokratne pomoći koju dodjeljuje ministarstvo iznosi 211 eura. Centri za socijalni rad prosječno su dodjeljivali po 64 eura po jednom građaninu.

– Za jednokratne novčane pomoći u decembru 2018. godine iz Ministarstva rada i socijalnog staranja isplaćeno je: 38.700 eura (183 lica). Jednokratne novčane pomoći uplaćivane su korisnicima preko centara za socijalni rad, na osnovu prethodno pribavljenog stručnog nalaza i mišljenja iz centara za socijalni rad. Centri za socijalni rad u decembru 2018. godine isplatili su 42.470,43 eura (656 lica) – kazali su za „Dan“ iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Kako su objasnili, iznos isplaćenih jednokratnih pomoći kretao se u prosjeku oko 100 eura.

– Korisnici jednokratnih novčanih pomoći su građani koji su se u određenom momentu našli u stanju socijalne potrebe. U najvećem broju slučajeva to su korisnici materijalnog obezbjeđenja, korisnici drugih prava iz oblasti socijalne zaštite, kao i drugi pojedinci, odnosno prodice koje su se našle u stanju socijalne potrebe – objašnjavaju iz tog resora.

Vesko Pejak iz nikšićke Alternative ističe da se socijalna pomoć u Crnoj Gori ne shvata kao ozbiljna pomoć licima u stanju socijalne potrebe, već kao sredstvo za izmirivanje nekih drugih dugova.

– Drugih u smislu da su to novčana obećanja licima koja su glasala za DPS. To je paradoks. DPS je lošim upravljanjem ekonomijom proizveo 100.000 nezaposlenih i siromašnih ljudi, a onda je od njih uzeo glas u zamjenu za socijalnu pomoć koja im sleduje – smatra Pejak.

Pejak za „Dan“ ocjenjuje da bi centre za socijalni rad trebalo unaprijediti u centre koji će imati precizne podatke o socijalno ugroženim građanima.

– Ako neki građanin duže od godinu muku muči da prehrani porodicu, onda državi treba da se upale svi alarmi. Kako može neko da vozi skupe automobile, nije platio porez državi, a neki građani nemaju za hljeb? To je onda svjedočanstvo nerada državnih organa – smatra Pejak.

Pored centara za socijalni rad, više državnih institucija i ministarstva u svojim budžetima opredjeljuju iznose za jednokratne socijalne pomoći, a dešavalo se da ti iznosi naročito budu uvećavani u izbornim godinama. Iz NVO sektora godinama su upozoravali da se jednokratne socijalne pomoći zloupotrebljavaju i koriste za kupovinu glasova. Kao jednokratne pomoći ranije su građanima isplaćivana sredstva i za štete izazvane vremenskim nepogodama, a u okviru afere „Snimak” je objavljeno da je i to korišćeno u cilju uticaja na političko opredjeljenje građana.

A.O.

---

Dio socijale biće ukinut ili smanjen
Vesko Pejak je ocijenio da bi korisnici socijale trebalo da znaju da će veći dio socijalnih pomoći biti ukinut i smanjen jer, kako tvrdi, nema novca u budžetu.

– Ministarstvo rada bi trebalo da bude posrednik između banaka i radnika, tj. da olakša pristup kreditima za samozapošljavanje. Trenutno taj kredit mogu dobiti preko Zavoda za zapošljavanje samo oni kojima kredit ne treba. Ministarstvo rada ne bi smjelo da daje nikakvu „pomoć“. Treba samo da rade svoj posao. Oni nijesu akreditovani od strane Vlade Crne Gore za novčane isplate te vrste. Ta pomoć je nelegalna – tvrdi Pejak.

Ministarstvo je u decembru za isplatu materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite isplatilo 5,98 miliona eura.


Zakonom i Pravilnikom definisani kriterijumi
Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisano je da pravo na jednokratnu novčanu pomoć može ostvariti pojedinac, odnosno porodica koja se, zbog posebnih okolnosti koje utiču na stambeno, materijalno i zdravstveno stanje, nađe u stanju socijalne potrebe.

Pravilnikom o bližim uslovima za ostvarivanje prava na materijalna davanja iz socijalne i dječje zaštite propisano je da jednokratnu novčanu pomoć može ostvariti pojedinac, odnosno porodica kada se, između ostalog, suoči sa okolnostima koje se nijesu mogle predvidjeti i prevazići, a nepovoljno utiču na zadovoljavanje njihovih osnovnih potreba, radi pomoći djeci i mladima i dr.