U policiji rade najmanje 123 službenika sa mentalnim i poremećajima ponašanja, a ta cifra nije konačna jer uključuje samo službenike kojima je izabrani ljekar u Zdravstvenom centru Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). To u praksi znači da nijesu obuhvaćeni policijski službenici koji zdravstvenu zaštitu ostvaruju po mjestu boravka u drugim medicinskim ustanovama, tako da navedena brojka može biti mnogo veća.

U Savjetu za građansku kontrolu rada policije ističu da registruju značajan napredak policijskog menadžmenta u razumijevanju rizika i izazova koje sa sobom nosi policijska profesija. Predsjednik Savjeta Aleksandar Saša Zeković kaže da je za razliku od ranijih godina Uprava policije prilično otvorenija za razgovore o tim pitanjima i zdravstvenim rizicima svojih službenika. Iz Savjeta ističu da se prepoznaje riješenost Uprave policije da se unaprijedi briga o mentalnom zdravlju policajaca, posebno da se uspostavi i sprovodi efikasniji sistem prevencije stresa, depresije, suicida, kao i potreba poboljšanja uslova za rad.

– Savjet je upoznat da su prema najnovijim podacima registrovana 123 policijska službenika sa mentalnim i poremećajima ponašanja, te da svi oni obavljaju određene poslove i zadatke u policiji uz poštovanje određenih ograničenja ili bez ograničenja sposobnosti utvrđenih od strane nadležne zdravstvene komisije. To podrazmijeva duženje naoružanja ili obavljanje poslova bez naoružanja – kaže Zeković za „Dan”.

Navodi da je direktor Uprava policije Veselin Veljović Savjetu predstavio jasan koncept kako da se unaprijedi mentalno zdravlje službenika uz poboljšanje podrške i interakcije policijske organizacije u cjelini sa službenicima koji se suočavaju sa određenmim zdravstvenim rizicima.

– Stiče se utisak da traženje i korišćenje psihološke i šire podrške neće biti stigmatizovano niti zloupotrebljavano, kao ranije, po opstanak i razvoj službenika u policiji. Savjet je stekao utisak, na osnovu dosad dostupnih informacija, da novo rukovodstvo policije zagovara inkluzivan pristup koji podrazumijeva stvarnu i suštinsku brigu o mentalnom zdravlju, odnosno opravak i uključenje u rad. Ohrabrujuće je što se napokon psihološka podrška i institucionalno prepoznaje u policiji, pa će tako u sklopu Zdravstvenog centra MUP-a biti uspostavljen, u punom kapacitetu, Biro za psihološku podršku. Osim toga, u Upravi policije su odlučni da kadrovski ojačaju zdravstveni centar MUP-a, naročito u oblasti psihijatrije, a da u specijalnoj policiji sistematizuju radno mjesto psihologa – kaže Zeković.

Savjet će na današnjoj sjednici raspravljati o mentalnom zdravlju pripadnika crnogorske policije, a zasjedanju će prisustvovati kompletno rukovodstvo Uprave policije na čelu da direktorom Veljovićem.

M.SEKULOVIĆ

---

Operativni poslovi troše ljude
Kriminalističar i profesor Univerziteta Crne Gore Velimir Rakočević kaže da danas nema profesije u kojoj nećemo naći ljude sa mentalnim problemima, a sve zbog velikog nivoa stresa.

– Stres je posebno izražen u policiji i ljudi se dosta brzo istroše u tim operativnim poslovima, zato se oni kansije da rade neke analitičke stvari. To ako neko ima mentalni problem ne znači da je neuračunljiv. Ti ljudi upravljaju svojim postupcima, ali jednostavno postoji stečeni problem zbog kojeg ih ne treba osuđivati i stigmatizovati – kazao je Rakočević za „Dan”.


Sindikat traži psihiloge
Predsjednik Sindikata uprave policije Mladen Šuškavčević u izjavi za „Dan” je kazao da su upoznati sa podatkom kako njihove pojedine njihove kolege imaju mentalne probleme, ali da ti ljudi ne smiju biti otpušteni jer ne ugrožavaju nikog. On ističe da svi oni rade manje odgovorne poslove, te tvrdi da ne duže oružje.

– Ti ljudi nijesu došli u policiju sa tim oboljenjem. To je stečeni problem i ne mogu se ti ljudi sada ostaviti na ulicu, zato se radi na tome da oni dobiju adekvatnu pomoć i da ne brinu za egzistenciju. Novom sistematizacijom planirano je da u zdravstveni centar budu zaposleni novi ljudi iz reda psihoiloga i psihijatara, što mi i tražimo – kaže Šuškavčević.

Crna Gora je inače evropski lider po broju policajaca po glavi stanovnika. Tako Crna Gora ima 635 policajaca na 100.000 stanovnika, dok drugo mjesto zauzima Srbija sa 596.