Organ vlasti neće omogućiti ostvarivanje prava na pristup informacijama ako podnosilac zahtjeva očigledno zloupotrebljava pravo na pristup informacijama podnošenjem nerazumnog zahtjeva, podnošenjem učestalih zahtjeva za istovrsnim ili već dobijenim informacijama, ako traži prevelik broj informacija kojima se onemogućava redovno funkcionisanje organa ili na drugi način zloupotrebljava pravo na pristup informacijama suprotno cilju i svrsi ovog zakona. To je predviđeno članom 7a izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI), koji se nalazi na javnoj raspravi.
Nevladine organizacije (NVO) upozoravaju da su predložene odredbe ovog zakona gore neko trenutno važećeg, jer još više podataka može biti sakriveno od javnosti. Iz NVO sektora pozivaju Vladu da izbriše sporni član zakona i propiše koji podaci mogu biti sakriveni od javnosti u skladu sa Ustavom i međunarodnim standardima.
– Taj nacrt uvodi takozvanu „zabranu zloupotrebe prava na pristup informacijama“ kojom se ograničavaju NVO i mediji da kontrolišu rad vlasti. Prema tom nacrtu, institucije mogu odbiti da objave podatke kada procijene da podnosilac zahtjeva očigledno zloupotrebljava pravo na pristup informacijama: podnošenjem nerazumnog zahtjeva, podnošenjem učestalih zahtjeva za istovrsnim ili već dobijenim informacijama od istog podnosioca zahtjeva, ako traži prevelik broj informacija kojima se onemogućava redovno funkcionisanje organa, ili na drugi način zloupotrebljava pravo na pristup informacijama suprotno cilju i svrsi ovog zakona. Nacrtom nijesu propisani nikakvi kriterijumi na osnovu kojih bi institucije utvrđivale šta su „nerazumni zahtjevi“. Koji državni službenik je kvalifikovan da procijeni šta je „nerazumno“ i na osnovu kakvih provjera – pitaju iz NVO.
Ističu da nije jasno ni šta će koja institucija tumačiti kao „preveliki broj informacija“ kojima se onemogućava njihovo redovno funkcionisanje.
– Da li to znači da će svaki podnosilac imati određenu mjesečnu kvotu zahtjeva koje može da pošalje, a koju će utvrđivati svaka institucija za sebe? Da li će se te „kvote“ mijenjati u različitim periodima, na primjer, uoči izbora? Ovim nacrtom nije precizirano šta su „istovrsni“ zahtjevi, odnosno kako će NVO ili novinari pratiti sprovođenje raznih akcionih planova ili rad pojedinih institucija, ako ne prikupljaju iste ili slične informacije u različitim vremenskim periodima – upozoravaju iz NVO sektora.
Kako dodaju, posebno zabrinjava uvođenje ogromnog diskrecionog ovlašćenja institucijama da same tumače da li je neki zahtjev suprotan „cilju i svrsi zakona“, iako ni cilj, a ni svrha zakona nijesu propisani.
Javna rasprava o izmjenama ovog zakona biće organizovana u ponedjeljak u Podgorici.
A.O.
Vlada tvrdi da je prihvatila sugestije NVO
Vlada je sinoć saopštila da je utvrdila predlog izmjena i dopuna Zakona o tajnosti podataka kojim se ovaj akt usaglašava sa Zakonom o državnoj upravi, propisuju se nadležnosti organa u postupku izdavanja dozvola za pristup tajnim podacima za zaposlene u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore i koriguju se pojedine odredbe važećeg propisa radi preciznijeg tumačenja i primjene. Ipak, na sajtu Vlade pomenute izmjene zakona nijesu objavljene kao što je slučaj sa ostalim materijalima.
– U predloženom tekstu prihvaćene su, u odnosu na prethodnu verziju predloga zakona, primjedbe dijela civilnog sektora koje se tiču osnova za proglašavanje podataka tajnim: Iz ranijeg teksta uklonjena je odrednica da osnov proglašavanja podatka tajnim može biti i štetna posledica za ostvarivanje funkcije organa – navode u Vladi.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
