Dio kandidata koji su izabrani za sudije odlukom Sudskog savjeta od 18. juna prošle godine koristili su mobilne telefone prilikom testiranja, međusobno se dogovarali, a članovi tog tijela ih nijesu intervjuisali u skladu sa pravilima i procedurama, tvrdi Ivan Vukićević, jedan od kandidata koji je konkurisao za sudijsku funkciju. Po tužbi Vukićevića protiv Sudskog savjeta juče je u Upravnom sudu održana rasprava, a on traži da sudije ponište odluku tog tijela kojom je 10 lica imenovano na sudijske funkcije.

U tužbi je posebno naglasio da su među izabranim kandidatima bili i stručni saradnici tadašnjih članova Sudskog savjeta Željke Jovović i Milića Međedovića, a koji su, kako smatra, morali biti izuzeti. Ukazano je da kandidati nijesu identifikovani prilikom pristupanja pisanom testiranju, kojem, kako je naveo, nijesu prisustvovali svi članovi Komisije za testiranje. Tvrdi da je prilikom izrade testa bilo dogovaranja između kandidata, da su mogli da koriste telefone, te da je član komisije povremeno bio prisutan prilikom pisanog testiranja. Vukićević je u tužbi naveo da kandidatima nijesu postavljana ista pitanja, te da nijesu prisustvovali intervjuima drugih kandidata, iako su intervjui javni.

Vukićević je tokom rasprave u Upravnom sudu kazao da su pojedini kandidati za sudije koristili mobilne telefone prilikom testiranja za izbor na sudijske funkcije.

– Konkretno znam da je kandidat koji je izabran koristio pomoć svog prijatelja – ustvrdio je Vukićević.

On smatra da je prošlogodišnje testiranje kandidata ličilo na „unaprijed smišljen čin“. Sudijama Upravnog suda je objasnio da je njegova reakcija u smislu osporavanja odluke Sudskog savjeta, prije svega, moralni čin i da je kao pravnik morao reagovati.

– Osim što nijesu postavljali ista pitanja svim kandidatima, primjenjivali su potpuno različite kriterijume. Nijesu postavljali pitanja koja su bili dužni da postave, a donijeli su ocjenu. Pa se pitam – da li su članovi Sudskog savjeta imali natprirodne sposobnosti da su znali odgovor kandidata, a da nijesu postavili pitanja – pitao je Vukićević.

Tvrdi da pitanja postavljana budućim sudijama nijesu bila u skladu sa Pravilnikom i smjernicama Sudskog savjeta za obavljanje intervjua. Vukićević smatra da postavljena pitanja nijesu mogla pružiti pravu sliku o kandidatu.

– Konkretna pitanja, relevantna za izbor, nijesu bila postavljena – dodao je on.

Kaže da se Sudski savjet u odgovoru na tužbu nije izjasnio na tvrdnje da testovi nijesu propisno pregledani ni bodovani.

Predstavnik Sudskog savjeta Verica Sekulić kazala je da ostaje u svemu kao u odgovoru na tužbu i zatražila je da Upravni sud odbije tužbu Vukićevića.

Vijeće sudija Upravnog suda odbilo je predlog Vukićevića da se saslušaju članovi prethodnog saziva Sudskog savjeta, sekretar tog tijela, te kandidati za izbor u sudijske funkcije, navodeći da su spisi predmeta i izjašnjenje tužioca dovoljni za donošenje odluke.

Iz NVO Akcija za ljudska prava (HRA), koja prati ovaj slučaj, saopštili su nakon suđenja da je Vukićeviću tek na jučerašnjem ročištu uručen odgovor Sudskog savjeta na tužbu, kojim su osporeni njegovi navodi u tužbi.

– U odnosu na navode kojima je osporio nepristrasnost članova Sudskog savjeta iz reda sudija, Milića Međedovića i Željke Jovović, zato što su učestvovali u ocjenjivanju troje kandidata koji su radili kao njihovi savjetnici, umjesto da su se izuzeli iz ocjenjivanja, Savjet je izjavio da su „navodi neosnovani jer najveći broj prijavljenih lica koji se javljaju na oglase za kandidate za sudije čine upravo saradnici, odnosno savjetnici u sudovima” i zaključio da bi izuzeće u takvim slučajevima predstavljalo „diskriminaciju kandidata“. Nejasno je zašto bi opšteprihvaćen institut izuzeća u crnogorskom pravnom sistemu, propisan i Poslovnikom o radu Sudskog savjeta u svakom slučaju „okolnosti koje izazivaju sumnju u nepristrasnost” onih koji odlučuju, mogao da dovede do diskriminacije, tj. neopravdanog razlikovanja učesnika/ca u postupku po osnovu nekog njihovog ličnog svojstva – kazali su iz HRA.

Ukazali su da je Sudski savjet u odgovoru na tužbu, pored ostalog, naveo i da je tužba „rezultat ličnog nezadovoljstva tužioca što nije izabran za jednog od kandidata za sudije osnovnih sudova“.

– Ovakav paušalan navod, koji se može smatrati i uvredljivim, samo potvrđuje utisak da članovi i članice Sudskog savjeta javnu funkciju doživljaju kao privatnu stvar, sasvim neprimjereno državnom organu koji bi morao biti nepristrasan i nezavisan, ili koji bi bar trebalo da nastoji da ostavi takav utisak – zaključuju u HRA.

Na čelu Sudskog savjeta je Mladen Vukčević, dok je jedan od članova ovog tijela i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

A.O.

---

HRA: Odvažna borba za buduće zakonito biranje sudija
Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da je ovaj sudski postupak veoma važan jer je jedan od rijetkih primjera da se učesnik konkursa za izbor sudija odvažio da podnese tužbu protiv Sudskog savjeta.

– I to u situaciji u kojoj, s jedne strane, Savjet u kontinuitetu proizvoljno bira sudije i postupa protivno propisima koje je sam usvojio, dok se, s druge strane, njegovim članovima van reda sudija neograničeno produžava mandat jer Skupština nije u stanju da ih zamijeni – naglasila je Gorjanc Prelević.

Ona napominje da je u postupcima protiv Sudskog savjeta, Upravni sud nadležan da postupa u sporu protiv državnog organa čija je članica jedna njegova sudija, dok je u drugom stepenu nadležan Vrhovni sud, čija je predsjednica takođe članica Sudskog savjeta.

– To sve zajedno ne garantuje objektivan pristup. Prema tome, HRA će s velikom pažnjom pratiti i ovaj postupak, kao i druga dva po tužbama Ivana Vukićevića i sudije Predraga Krstonijevića protiv Sudskog savjeta, smatrajući ih odvažnom pionirskom borbom za buduće zakonito i nepristrasno biranje sudija – istakla je Gorjanc Prelević.