Premijer Duško Marković je nedavno čestitajući 20. novembar – Međunarodni dan djeteta poručio najmlađima da želi da oni najsnažnije osjete benefite vladinih politika, iskazane kroz stabilnost i razvoj crnogorskog društva. Istog dana je i predsjednik države Milo Đukanović kazao da je siromaštvo djece jedan od ključnih izazova i s tim u vezi poručio da je neophodno podržati rani razvoj djece, poboljšati kvalitet obrazovanja i socijalne zaštite da bi pomoć stigla do onih kojima je najpotrebnija.

Ono što ni premijer ni predsjednik nijesu rekli djeci tog dana je da će javni dug Crne Gore, prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija, na kraju 2019. iznositi 3,833 milijarde eura, što je 79,8 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Kako na mladima svijet ostaje, oni će naslijediti i „najsnažnije benefite crnogorskog razvoja”, odnosno dugova, jer ukoliko hipotetički uzmemo da će uzete kredite vraćati samo djeca, odnosno mlađi od 18 godina, kojih je u ovom trenutku oko 152.000, to znači da je svako od njih dužan preko 25.000 eura. Državni dug će svakako vraćati svi građani, kojih je prema poslednjim projekcijama oko 622.000, što znači da smo svi po osnovu državnog duga dužni preko 6.100 eura. Tu ne računamo kredite koje građani imaju na svoje ime.

O dugovima koje će tek otplaćivati crnogorska djeca, razgovarali smo upravo sa njima, a jedini koji su pristali da govore o ovoj, za njih novoj temi, jer ih o tome niko dosad nije pitao, bili su zlatni savjetnici ombudsmana. Oni kažu da dosad uglavnom nijesu razmišljali o javnom dugu države, ali se nadaju da se pare koje su pozajmljene troše na pravi način.

– Dosad nijesam razmišljala o tome, ali mi se čini kao ogroman dug koji ćemo teško vratiti. Nadam se da je novac pozajmljen kako bi se investiralo u industriju i turizam. Na taj način će se novac sam vratiti kroz dobre investicije i pomoći našoj privredi – kazala je ombudsmanova zlatna savjetnica, sedamnaestogodišnja Milica R.

Ona kaže i da se nada da mladima i neće ostati dug od 3,8 milijardi.

– Iskreno se nadam da će generacija koja je pozajmila taj novac da ga vrati i da neće nama ostaviti toliki dug – kaže Milica.

Zlatna savjetnica ombudsmana Sara L., koja ima 15 godina, navodi da nikada nije razmišljala o državnim kreditima kao o nečem što će ona morati da vraće.

– U stvari ja i ne znam kako to funkcioniše, niti ko nama daje taj novac na pozajmicu. To su veliki novci ali ako smo ih vać pozajmili to je što je. Vraćaće dug i naša djeca izgleda – kaže Sara.

Lana J. sa 15 godina je svjesna da javni dug predstavlja dug svih građana Crne Gore, koji se iz godine u godinu uvećava.

– Zabrinuta sam zbog toga, jer našoj i sledećim generacijama ostaje veliki finansijski teret koji moramo vratiti. Tužno je što smo kao mlade osobe već samim rođenjem toliko zaduženi – navodi Lana, koja kaže da trenutno ne vidi benefite od uzetih kredita.

Zlatni savjetnik Đorđe I. kao šesnaestogodišnjak smatra da on i njegova generacija imaju pravo da budu konsultovani i da znaju šta se radi u državi.

– S obzirom na to da će buduće generacije vraćati dug oni koji bi trebalo da konsultovani i saglasni sa time da otplaćuju javni dug. Kada otplaćujem dug zauzvrat očekujem da se ulaže u neke oblasti koje su od vitalnog značaja – kaže on.

Petnaestogodišnji Jakša L. ističe da benefit od državnog duga nije osjetio.

– Mi, djeca, uglavnom dobijemo novac za naša prava, ali taj isti novac ode u neki drugi državni sektor. Mislim, ako već plaćamo porez državi, treba da imamo u vidu šta smo platili. Ljudska, a samim tim i dječja prava, naš sistem i država, kao i Ministarstvo prosvjete, dajem akcenat na plaćanje knjiga, ne treba da gleda kao na trošak, već kao na investiciju. Kroz porez moramo vratiti dug koji samim tim nijesmo iskoristili. Apelujem da se prvenstveno zdravstvo poboljša u Crnoj Gori. Smatram da moj grad nema dovoljno stručan kadar zaposlenih niti ima dovoljno sredstava. Za svaki veći zdravstvani problem moramo se obratiti ljekarskim ustanovama drugih opština – ističe Jakša koji živi u Budvi.

Šesnaestogodišnji Luka P. rekao je da je svjestan da je javni dug veliki, ali vjeruje da nije napravljen bez razloga. On kaže da je situacija sada takva, ali ako se nastavi trend ostvaranja fabrika i industrijskih postrojenja, možemo očekivati bolju budućnost za sve nas.

– Ako jača ekonomija, jačamo i mi, u smislu bolje platežne moći i društvenog standarda – navodi on.

Na pitanje da li vidi neki benefit od kredita koje je država podigla, on odgovara potvrdno.

– Lično, vidim. Svjedoci smo velikog ulaganja u skijališta na sjeveru države, turizam, autoput – tvrdi on.

M.S.

---

Ne bi o politici i da opterećuju djecu
U Uniji srednjoškolaca kazali su nam da se „nikada nijesu bavili temama koje imaju i najmanje veze sa politikom”, već da njihova organizacija radi „na poboljšanju statusa mladih u Crnoj Gori”.

U NVO Centar za prava djeteta naveli su da to „nije adekvatna tema za djecu”, “da oni ne razmišljaju o tome” i da „djecu ne treba instruirati”.

– Evo 20 godina radim sa srednjoškolcima i još nijesam čula da je neko pričao o tome ko će vraćati javni dug. To je bespredmetna priča sa djecom. Zašto bi opterećivali djecu tim stvarima, pričajte o tome sa onima koji podižu kredite, a ne sa djecom. Da bi se pričalo o tome neko treba da ima mnogo informacija – kazala je direktorica Centar za prava djeteta Rajka Cica Perović.