Analiza procesuiranja osoba koje su zbog objava na društvenim mrežama o korona virusu osumnjičene za krivično djelo „Izazivanje panike i nereda” iz člana 398 Krivičnog zakonika Crne Gore, pokazala je da iako su vlasti težile da ostvare opravdane ciljeve, zaštitu javnog reda i zdravlja, preduzete krivične mjere su prekršile slobodu izražavanja jer su je pretjerano ograničile. To je ocijenjeno u izvještaju Akcije za ljudska prava (HRA) „Sloboda izražavanja i pravo na privatnost tokom epidemije virusa Kovid 19”, u kome su analizirana četiri slučaja lišavanja slobode i procesuiranja osoba zbog objavljivanja glasina o korona virusu na društvenim mrežama, kao i slučaj objavljivanja imena i adresa preko 2000 ljudi u samoizolaciji zbog sumnje na zarazu Kovidom 19.

– Mjere nijesu bile propisane zakonom potrebnog kvaliteta, niti su ispunile kriterijume „nužnosti” i „proporcionalnosti”. Nedefinisani i neprecizni pojmovi kao što su „panika” i „lažne vijesti” doveli su do toga da u jednom slučaju dva državna tužioca, na osnovu istih činjenica, imaju sasvim suprotne stavove o tome je li krivično djelo uopšte izvršeno. Nažalost, kako pokazuje slučaj Radovana Rakočevića, kome je suđenje u toku, prevagnuo je stav tužioca koji je suprotan ljudskom pravu na slobodu govora – navodi se u izvještaju koji je izradio Džonatan Mek Kuli, nezavisni savjetnik za slobodu izražavanja iz Velike Britanije, u saradnji sa Stefanom Šljukićem, pravnim savjetnikom HRA.

Zaključak HRA je da sve krivične postupke koji su pokrenuti na osnovu člana 398 Krivičnog zakonika treba odmah obustaviti, i da tu odredbu ne treba primjenjivati, nego je ukinuti. HRA je još u januaru ove godine Ustavnom sudu podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbe kojom je propisano krivično djelo „Izazivanje panike i nereda”, ali kako je poznato da Ustavni sud u prosjeku odlučuje u roku od dvije godine, nadaju se da će u međuvremenu radna grupa Ministarstva pravde, koja radi na izmjenama Krivičnog zakonika, predložiti brisanje ovog krivičnog djela.

– Ustavni sudovi u Kanadi, Zambiji, Zimbabveu i Južnoj Koreji već su ustanovili da su neustavne odredbe krivičnih zakona o lažnim vijestima, slične članu 398 KZCG – navodi se u izvještaju.

Izvještaj podržava preporuke UN izvestioca za slobodu izražavanja i Svjetske zdravstvene organizacije da države umjesto kažnjavanja za objavljivanje netačnih izjava u kontekstu pandemije, treba da usvoje pristup pažljivog i javnog ispravljanja dezinformacija.

– Apelujemo na državne tužioce i sudove da ne pribjegavaju krivičnim kaznama u pitanjima slobode izražavanja, a da lišavanje slobode koriste izuzetno, u slučajevima koji se tiču govora mržnje ili podsticanja na nasilje – apeluje se u izvještaju.

U drugom dijelu izvještaja se analizira povreda prava na privatnost do koje je došlo kada je Vladino Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) odlučilo da objavi spisak imena i adresa preko 2.000 osoba kojima je određena mjera samoizolacije.

– Ova mjera, iako donijeta u opravdanom cilju zaštite javnog zdravlja, nije zadovoljila zahtjeve načela zakonitosti, neophodnosti i proporcionalnosti, pa je objavljivanje ličnih podataka bilo protivno međunarodnom standardu prava na privatnost. Zaključeno je da objavljivanjem zdravstvenih podataka na internetu NKT nije unaprijedilo javno zdravlje, već ga je potkopalo. Takva mjera podriva neophodno povjerenje građana u povjerljivost ličnih podataka kojima barata država, posebno u pogledu njihovog zdravstvenog statusa – navode u HRA.

M.S.

---