Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) obavezno treba potpisati prije i nevezano za povlačenje ili izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a potpis u ime Crkve treba da stavi u Crnoj Gori mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, ocijenio je opunomoćeni zastupnik Mitropolije crnogorsko-primorske, advokat Dalibor Kavarić. On je povodom polemike oko izmjena ili ukidanja spornog zakona, te da li temeljni ugovor treba potpisati sa crkvenim vlastima na Cetinju ili u Beogradu, kazao da ono što je sigurno jeste da će ugovornu stranu opredijeliti sama Crkva, a ne političari, a što je u ovom slučaju SPC – Patrijaršija u Beogradu, koja u Crnoj Gori djeluje preko svojih nadležnih episkopija, odnosno Mitropolije crnogorsko-primorske, te eparhija zahumsko-hercegovačke, budimljansko-nikšićke i mileševske, a ove odgovarajući mitropoliti i episkopi, gdje se navode njihova imena, prezimena, matični brojevi i pibovi ovih eparhija.

– Temeljni ugovor sa SPC u Crnoj Gori obavezno treba potpisati prije i nevezano za povlačenje ili izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Vjerovatno će kao npr. i u slučaju Hrvatske, i u Crnoj Gori nadležni episkopi zastupati SPC prilikom zaključenja Ugovora, a sve na osnovu odluke Svetog arhijerejskog sinoda SPC i specijalnog ovlašćenja Sinoda koje potpisuje patrijarh, i u kome se oni ovlašćuju da u ime svojih episkopija i u ime SPC potpišu ugovor – u ovom slučaju sa državom Crnom Gorom. Crkva je sama organizovana tako da je patrijarh zakonski zastupnik cijele Crkve i ujedno i svoje eparhije – Mitropolije beogradsko-karlovačke. S tim što s obzirom na to da se radi o aktu velikog značaja koji trajno opredjeljuje budućnost Crkve u jednoj državi, takve ugovore potpisuje Crkva kao matica, odnosno SPC kao pravno lice i u njeno ime nadležne episkopije sa svim atributima koje imaju u toj državi – pojašnjava Kavarić za„ Sputnjik”.

On navodi da temeljni ugovor ne može potpisati Episkopski savjet jer je u pitanju samo operativno tijelo, ali ne i pravno lice. Kavarić je istakao da je tehnički apsolutno nemoguć zahtjev pojedinih političara da se insistira od vlade koja nije konstituisana donošenje bilo kakvih odluka, pa tako ni onih koje se odnose na stavljanje van snage zZkona o slobodi vjeroispovijesti, ili stavljanje predloga za izmjenu ili dopunu tog zakona.

Episkopski savjet je nakon jučerašnjeg sastanka poručio da očekuje da će konstituenti nove crnogorske vlasti usvojiti zakonski tekst zasnovan na poštovanju slobode vjeroispovijesti, crkvene stvarnosti, crnogorskog Ustava i važećih zakona iz oblasti koje se tiču života i rada tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, ali i važećih međunarodnih standarda.

Konstatovano je da su prethodnih dana iznijete različite političke inicijative i predlozi za regulisanje ovih pitanja, sve redom legitimne i pravno obrazložene, da su istovremeno i dobronamjerne, ali da je Crkva, u ovom trenutku opredjeljena za što skorije i efikasnije zatvaranje ovog pravnog pitanja u našoj državi. Episkopski savjet se juče sastao i razgovasao o neophodnosti regulisanja civilizovanog odnosa države prema Crkvi, a povodom najnovijih društveno-političkih promjena u Crnoj Gori. Naročito je razmatrano pitanje uklanjanja štetnog dejstva, po život Crkve i crnogorski pravni sistem, izazvanog usvajanjem diskriminatornog i neustavnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

M.S.

---

Sve urediti tako da Crkva više nikada ne zavisi od volje vlasti
Predsjednik Političkog savjeta Nove srpske demokratije (NSD) Budimir Aleksić kazao je da položaj SPC treba urediti tako da nikada više ne zavisi ni od jedne buduće vlasti. On je podsjetio da je stav Političkog savjeta NSD-a da Zakon o slobodi vjeroispovijesti treba staviti van snage, a potom sve tradicionalne vjerske zajednice dovesti u ravnopravan položaj. Aleksić je rekao da to znači da se sa SPC mora potpisati temeljni ugovor, kao što je to ranije urađeno sa Rimokatoličkom crkvom.

Poslanik Koalicije za budućnost Crne Gore Milun Zogović naveo je da je donošenje zakona o prestanku važenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti jedina garancija da će svetinje i imovina SPC u Crnoj Gori biti ustavno zaštićeni. On je kazao da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti postao dominantno političko pitanje zahvaljujući Milu Đukanoviću i Dušku Markoviću koji su krajem decembra prošle godine inicirali usvajanje tog „antipravoslavnog zakona u Skupštini Crne Gore”.


URA za izmjene, a ne poništenje
Funkciioner Građanskog pokreta URA Filip Adžić kazao je sinoć gostujući na Televiziji A1 da ta stranka neće glasati za povlačenje, već samo za izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti. On je naveo da Crnoj Gori zakon potreban, ali moderan i koji nije diskriminatorski.

-Što se nas tiče mogu biti sklonjeni ili revidirani sporni članovi. Ali zakon je potreban i ni jedna vjerska organizacija, niti pojedinac, fizičko ili pravno lice ne može biti iznad ili izvan zakona ili Ustava, pa ni SPC ili Mitropolija crnogorsko primorska. Apsolutno smo protiv diskriminacije bilo koje vjerske zajednice – kazao je Adžić.