Državna revizorska institucija u izvještaju o reviziji uspjeha efikasnosti PU u sprovođenju mjera naplate poreskog duga konstatovala je da Poreska uprava, sa postojećim modelom naplate i raspoloživim ljudskim resursima, nije u mogućnosti da obezbijedi efikasnu naplatu poreskog duga.
Cilj revizije je bio da utvrdi da li PU preduzima odgovarajuće mjere prilikom naplate poreskog duga i da li se one efikasno sprovode, a ocjena DRI je da ta institucija nije stvorila neophodne uslove za efikasno sprovođenje mjera naplate potraživanja.
Kolegijum DRI, kojim je rukovodio senator Branislav Radulović, konstatovao je da otežavajuću okolnost u upravljanju poreskim dugom predstavljaju nenaplative poreske obaveze koje se na dnevnom nivou povećavaju za procenat zatezne kamate, što utiče na nerealno iskazivanje ukupnog poreskog duga.
DRI je konstatovala da postiji dodatni prostor za jačanje preventivnih mjera koje bi trebalo da spriječe nastanak poreskog duga navodi.
U izvještaju je navedeno da DRI nije mogla da se uvjeri u tačnost podataka o strukturi i ukupnom iznosu poreskog duga na kraju prošle godine, uz razloga što evidencija obaveza po osnovu poreskog duga koju vodi PU nije jedinstvena i nije u dovoljnoj mjeri sistematična i ažurna. U postupku revizije pregledana je dokumentacija poreskih dužnika koji se nalaze na crnim listama.
– Prilikom izbora poreskih dužnika u uzorak su korišćeni kriterijumi kao što je iznos poreskog duga, regionalni princip i status poreskog obveznika – navedeno je u izvještaju.
DRI je konstatovala da je poreski dug u periodu od 2010. do prošle godine u konstantnom porastu, a da je najveće povećanje ostvareno u prošloj godini za 101,75 miliona, odnosno za 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Na kraju prošle godine poreski dug je iznosio 551,93 miliona, međutim, u taj iznos nije uračunat dug državnih organa od 85,9 miliona eura.
– Dug državnih organa nije uzet u obzir iz razloga što kod njih postoji preplata od 84,86 miliona, zbog pogrešnih uplata od Državnog trezora i zbog prestanka statusa obveznika – navedeno je u izvještaju.
U iznos poreskog duga na kraju prošle godine nije uračunat reprogram iz 2003. godine od 25,98 miliona, odložena plaćanja od 39,99 miliona, nerealizovana preusmjerenja od 8,56 miliona i dug Saveznog ministarstva odbrane od osam miliona, što je ukupno 82,53 miliona eura.
– Najveće učešće u strukturi poreskog duga u poslednjih pet godina u kontinuitetu imaju porezi i doprinosi na dohodak pojedinaca, zatim PDV i porez na promet nepokretnosti – piše u izvještaju.
Takođe, kako je navedeno, poreski dug preduzeća u stečaju za četiri godine je više nego udvostručen i na kraju prošle godine iznosio je 146,08 miliona eura, za razliku od 2010. kada je taj dug bio 78,14 miliona.
Preporuka DRI je da centrala PU treba da izradi procedure o internim postupcima koji regulišu naplatu poreskih računa, u skladu sa usvojenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
– Izrada procedura treba da omogući područnim jedinicama jedinstven pristup u postupku naplate poreskih potraživanja, praćenje rezultata rada i kvantifikaciju učinka – navodi DRI.
Takođe, preporučeno je i da Poreska uprava treba da izradi i primijeni kontrole i unaprijedi informacioni sistem. Centrala PU, kako je navedeno, treba da inicira aktivnosti na izradi modela analize rizika u postupku naplate. Preporuka je i da centrala PU treba da obezbijedi kontrolu rada područnih jedinica.
– PU treba da razmotri mogućnost korišćenja instituta javnog izvršitelja u postupku naplate poreskih obaveza, što bi trebalo da omogući PU da nadomjesti ograničenja ljudskih resursa kao i potpunu upotrebu ovlašćenja prilikom određivanja predmeta prinudne naplate koji su dati Zakonom o poreskoj administraciji, posebno imajući u vidu da to ne bi podrazumijevalo angažovanje dodatnih budžetskih sredstava – navedeno je u izvještaju.
J.V.
Otpisati nenaplativa potraživanja
Preporuka je i da PU u saradnji sa Ministarstvom finansija utvrdi model kojim će se definisati kriterijumi za identifikaciju nenaplativog poreskog duga, te da otpiše nenaplativa potraživanja u skladu sa usvojenim modelom i da se isti obavlja periodično, u skladu sa računovodstvenim principima.
PU bi trebalo i da intenzivira aktivnosti na uvođenju preventivnih mjera koje bi trebalo da imaju uticaj na nastanak poreskog duga u skladu sa pozitivnom praksom poreskih organa.
– PU bi trebalo da nastavi sa aktivnostima koje bi trebalo da doprinesu profesionalnosti i neselektivnom tretmanu poreskih obveznika, orijentisanosti na potrebe obveznika i transparentnosti – navedeno je u izvještaju.