Unija slobodnih sindikata je poslednjeg dana prošle godine predala parlamentu inicijativu da se finansijskim institucijama koje nemaju kolektivni ugovor na nivou kompanije, ili granski kolektivni ugovor, poveća porez na dobit pravnih lica sa devet na 11 odsto, potvrdila je za ,,Dan” predsjednica Sindikata banaka Lidija Pejović.
USSCG je predala takvu inicijativu u parlament i predložila da se o tome raspravlja na narednoj sjednici Skupštine.
–USSCG je na naš predlog inicirala da se porez na dobit poveća sa postojećih devet na 11 odsto za sve one koji ne sklope kolektivni ugovor sa zaposlenima. U bankarskom sektoru imamo problem da veliki broj banaka nema sklopljene kolektivne ugovore, kao i to da poslodavci uopšte ne žele da ih sklope, a na nivou Udruženja banaka ti isti poslodavci ne žele ni granski kolektivni ugovor, što znači da bankarske radnike žele da ostave na brisanom prostoru i da ih otpuštaju sa veoma malim otpremninama, što su pojedine banke već počele da rade – rekla je Pejovićeva.
Inicijativa je predata nakon što je Sindikat banaka obaviješten od Unije poslodavaca, koja je posrednik u pregovorima između sindikata i Udruženja banaka, da to udruženje ne želi da nastavi pregovore oko granskog kolektivnog ugovora, niti želi granski kolektivni ugovor, te da je to konačan stav.
–Upućuju nas na to da se kolektivni ugovori sklapaju na nivou banaka koje čine to udruženje – navela je Pejovićeva.
Ona je ukazala da banke u Crnoj Gori plaćaju najmanji porez na dobit, dok se u svijetu po istom osnovu oporezuju sa preko 20 odsto.
Granski kolektivni ugovor za zaposlene u bankarskom sektoru, sektoru osiguranja i drugim finansijskim institucijama, koji je na inicijativu Udruženja banaka raskinut krajem januara prošle godine, istekao je 3. avgusta, a pregovori bankara i sindikata trebalo je da se nastave još u septembru, nakon što Udruženje banaka nije prihvatilo inicijativu dva sindikata banaka koji su tražili da granski kolektivni ugovor važi još pola godine.
Prema riječima naše sagovornice, otpuštanja su već počela u Hipo Alpe Adrija banci, gdje će otkaz uz male otpremnine dobiti 38 službenika, o čemu je ,,Dan” ranije pisao, a isto će se desiti i u ostalim bankama.
–Zbog ukidanja granskog kolektivnog ugovora, već imamo problem da pojedine banke koje su imale kolektivne ugovore sklopljene na neodređeno traže da se oni destabilizuju i smanje davanja vezana za ziminice, otpremnine i slično prilikom proglašenja radnika za tehnološki višak. Izuzetak je Sosijete ženeral Motenegro banke, koja ima kolektivni ugovor, koji će ostati na snazi neizmijenjen i koji je gotovo isti kao granski, što, nažalost, nije praksa u ostalim bankama, od kojih veliki broj nema kolektivni ugovor jer nikad nijesu ni željeli da ga sklope, nego su se oslanjali na granski, a sad im je u interesu da otpremnine budu u skladu sa opštim kolektivnim ugovorom – rekla je Pejovićeva.J.V.
Angažuju pripravnike, otpuštaju radnike
Pejovićeva je rekla da je sindikat poslao poziv Međunarodnoj konfederaciji sindikata, tražeći da se organizuje okrugli sto gdje bi iznijeli studiju slučaja na koji način se ponašaju multinacionalne kompanije u Crnoj Gori.
–Nećemo prepustiti tek tako da otkaz granskog kolektivnog ugovora bude brisani prostor i da se iskoristi prilika za otpuštanje radnika, a sa druge strane da isti pslodavci imaju besplatnu radnu snagu koju im Vlada tako svesrdno nudi preko programa za osposobljavanje visokoškolaca, koji plaćaju poreski obveznici – istakla je Pejovićeva.
Ona je dodala da angažovanje pripravnika ne samo što umanjuje cijenu rada, nego za posledicu ima otpuštanje stalno zaposlenih radnika jer svakih devet mjeseci stiže novi kontingent besplatne radne snage.
–Generalno se može reći da sve banke koriste tu lagodnost, što sve ide u korist kapitala. Našli smo se u situaciji da Vlada kroz ovaj program pomaže sferu kapitala na štetu radne snage – ukazala je Pejovićeva i dodala da sve banke uzimaju veliki broj pripravnika upravo iz tih razloga.
Po njenim riječima, u bankarskom sektoru je glavni problem zapošljavanje radnika na neodređeno vrijeme i obaranje cijene rada, osim za menadžment.