Vlada je od 2005. godine do danas zbog Kombinata aluminijuma iz budžeta platila preko 300 miliona, da bi ga na kraju prodala za 25,7 miliona eura, pokazuju podaci Komisije za kontrolu državne pomoći (KKDP). Komisija je na zahtjev Evropske komisije (EK) kontrolisala postojanje eventualnog ekonomskog kontinuiteta između prethodnog i novog vlasnika Kombinata aluminijuma (KAP), nakon što je izvršena prodaja imovine aluminijumskog preduzeća u okviru stečajnog postupka. KKDP, čiji je predsjednik Mitar Bajčeta, krajem godine je nekoliko mjeseci kontrolisala KAP i donijela zaključak da ne postoji ekonomski kontinuitet između privrednog društva KAP i vlasnika imovine Politropus alternativa i Uniproma, u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći.
– KAP nije prodat kao cjelina i pravno lice, već je prodata imovina kompanije u stečaju. Imovina je kupljena po tržišnim uslovima i novi vlasnici nijesu sekcesori prethodnog vlasnika, to jest ni na koji način nijesu povezani sa prethodnim vlasnicima. Danom otvaranja stečajnog postupka, zaposlenima u KAP-u je prestao radni odnos po sili zakona. Kupac dijela imovine Politropus iz Tivta nije preuzeo niti jednog radnika KAP-a, dok je Uniprom u toku održavanja proizvodnje, u skladu sa ugovorom o poslovno-tehničkoj saradnji, na određeno vrijeme do primopredaje imovine angažovao 531 radnika. Buduće zapošljavanje neće zavisiti od države, već isključivo od Uniproma – piše u rješenju KKDP-a u koje je „Dan” imao uvid.
Iz Komisije su naveli da kupci imovine KAP-a nijesu naslijedili prava ili obaveze, teret ili ograničenja, odnosno ugovore starog KAP-a.
– Ime Kombinat aluminijum Podgorica nije ostalo jer će KAP u budućnosti poslovati pod drugim imenom – piše u rješenju koje je potpisao Bajčeta.
Politropus Alternativ, čiji je vlasnik Roman Denkovič, za 450 hiljada eura je kupio dva bazena crvenog mulja, dok je Uniprom, vlasništo Veselina Pejovića, za ostatak imovine fabrike ponudio 28 miliona eura. Pejović je 14 miliona isplatio u dvije rate, dok je poslednju od 14 miliona uplatio na prelazni račun KAP-a u Zapad banci, čime je, kako piše u mišljenju KKDP isplatio kupoprodajnu cijenu.
U mišljenju Komisije, objavljenom ove sedmice, ne navodi se poravnanje između KAP-a i Uniproma, kojim je smanjena kupoprodajna cijena za 2,3 miliona, kao ni tri i po miliona eura koje je Vlada iz budžeta platila za otpremnine 250 radnika. Ti radnici su otišli iz KAP-a nakon što je Uniprom počeo da organizuje proizvodnju.
U obrazloženju mišljenja, Bajčeta se osvrnuo na period od 2005. godine do danas. Tada se broj zaposlenih kretao između 2.101 i 2.116.
KKDP je 2009. godine donijela rješenje kojim je ocijenila program finansijskog restrukturiranja KAP-a, kao usklađen sa zakonom. Na osnovu tog programa, ukupna visina državne pomoći, izračunata po metodologiji EU, iznosila je 184,85 miliona eura. Ostalo je nejasno, kako je KKDP došla do tog iznosa, s obzirom da se na garancije za kredite odnosilo 135 miliona, otpis obaveza prema državi 10 miliona, subvencije za struju 60 miliona, socijalni program pet miliona, 6,1 milion dug po osnovu poravnanja za utrošenu električnu energiju, 75,2 miliona dug KAP-a prema Vladi po aneksu 12. KPU, otpis potraživanja Fonda za razvoj od 4,6 miliona, preuzimanje duga prema Montenegro bonusu 1,5 miliona i odlaganje obaveza po osnovu poreza i doprinosa u iznosu od 8,8 miliona. Kada se saberu garancije, otpis, subvencije i preuzimanje duga to ukupno iznosi 297,4 miliona eura.
Toj sumi kada se dodaju tri i po miliona za otpremnine radnicima nakon uvođenja stečaja, te 5,5 miliona za pokriće troškova Montenegro bonusa, koji je organizovao proizvodnju godinu dana u stečaju, ispada da je Vlada za KAP dala preko 300 miliona, da bi ga na kraju prodala za 25,7 miliona eura i da bi sada privatnik ubirao plodove rada fabrike. Kada se tome doda da je zbog plaćenih 130 miliona za kredite za koje je garantovala, uvela građanima taksu na SIM kartice, podigla PDV za dva odsto, zamrznula penzije, ispada da je KAP koštao državu i građane i više nego papreno.D.M.
Sve počelo sa Dojče bankom
Nepravilnosti u sprovođenju programa restrukturiranja su nastali nakon što nije izmirivan kredit kod Dojče banke, naveli su iz KKDP. Kredit je trebalo da vraća KAP, kojim je tada upravljao CEAK, vlasništvo ruskog oligarha Olega Deripaske.
Vlada je zbog toga htjela da preuzme otplatu kredita, ali se nije uspio postići dogovor sa Dojče bankom i Rusima, pa je njemačka banka aktivirala garanciju od 22 miliona. Vlada je garanciju platila i zbog toga što je nije uspjela naplatiti od KAP-a tražila uvođenje stečaja. Nakon toga su na naplatu došle garancije kod VT i OTP banke od ukupno 100 miliona.
– Iz novčanih sredstava koja su ostvarena prodajom imovine KAP-a formiraće se stečajna masa, iz koje će se prioritetno namiriti troškovi stečajnog postupka, a nakon toga potraživanja povjerilaca u skladu sa Zakonom o stečaju – piše u rješenju KKDP-a.