Manjinski akcionari budvanske kompanije Montenegropromet ni nakon više od godinu dana otkad je njihove akcije, prinudnim putem, krajem marta lani, otkupila kompanija Golden šers limitid, ne znaju ko je postao stvarni vlasnik njihovih dionica.
O tome da su njihove akcije otkupljene i da im je novac isplaćen, kako tvrde, saznali iz medija.
Ofšor kompanija Goldenšers limited je manjinskim akcionarima Montenegroprometa isplatila po 40 centi za akcije, a novac im je uplaćen na račune koje je ta kompanija otvorila u Crnogorskoj komercijalnoj banci. Ta kompanija je prethodno otkupila 95 odsto akcija, a naknadno i akcije od preko 20 malih akcionara, shodno Zakonu o preuzimanju akcionarskih društava, po takozvanom squeeze out pravu, odnosno pravu na prinudnu prodaju akcija manjinskih akcionara, koje je upravo tim zakonom prvi put uvedeno u domaći pravni sistem 2011. godine.
– Cjelokupan proces privatizacije Montenegroprometa prate nepravilnosti u vođenju postupaka u kojima je međusobno povezanim licima, u skraćenim postupcima i špic terminima, dirigovanim prodajama paketa dionica, kao i cjenovnim spekulacijama omogućeno nezakonito bogaćanje pojedinaca na štetu društva, građana i manjinskih akcionara – kazali su predstavnici malih dioničara Montenegroprometa za ,,Dan”.
Oni sumnjaju u organizovani kriminal i zloupotrebu kod transakcija istih ili povezanih lica, pa shodno tome dovode u pitanje regularnost transakcija s obzirom na to da, kako su kazali, Centralna depozitarna agencija skriva ili nema dokumenta o tome da su odluke donijete na skupštinama akcionara preduzeća bile pravno valjane, a nemaju ni dokumenatciu o licima koja su na tim sjednicama predstavljala interese manjinskih akcionara.
– CDA skriva podatke o licima koja su učestvovala u tim transakcijama, dok istovremeno bez znanja vlasnika odaje zaštićene podatke deponenata zloupotrebljavajući ovlašćenja kod prodaje imovine – navode akcionari ističući da su im time povrijeđena prava zagarantovana Ustavom.
Ukazuju i da je neophodno preispitati privatizaciju Montenegroprometa, kao i pojedinačno učešće glavnih aktera u toj privatizaciji.
– Radi se o Provladeksu i Primi Vladana Vujovića, vlasniku Megaprometa Miodragu Mišu Mitroviću i drugim povezanim licima koja su na spekulativan način i uz bitne povrede postupka omogućila firmi Golden šers limitid, registrovanoj u Engleskoj, da stekne većinski paket akcija putem prinudnog preuzimanja preostalnih dionica od malih akcionara. Indikativno je da se na službeni način ne može doći do podataka ko stoji iza te strane firme i pored naznaka da se radi o domaćim tajkunima – kazali su manjinski dioničari, ističući da odgovor o tome ko se krije iza ofšor kompanije nijesu dobili ni od CDA, ni od Komisije za hartije od vrijednosti.
Prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata, kao osnivač Montenegroprometa vodi se kompanija Goldenšers limited, izvršni direktor je Goran Vuletić, a članovi odbora direktora su Zoran Stojanović, Đorđije Delević i Vladan Vujović, biznismen koji kontroliše HLT fond.
Međutim, u CRPS-u nema podataka o tome ko stoji iza kompanije Goldenšers limited. Prema podacima iz spiska deset najvećih akcionara Centralne depozitarne agencije iz oktobra 2012. godine, većinski paket akcija, 82,8 odsto, bio je u vlasništvu Miodraga Mitrovića koji je hapšen u aferi „Budva”. Prema spisku CDA iz 2012. godine, 56,3 odsto akcija Montenegroprometa vodilo se na Mitrovića, dok je 26,5 odsto akcija bilo u vlasništvu njegovog preduzeća Megapromet. Nakon nešto više od dvije godine, na spisku deset najvećih akcionara Montenegroprometa vlasnik 94,99 odsto akcija bio je skriven iza zbirnog kastodi računa. Broj akcija većinskog vlasnika, kompanije Goldenšers limited, poklapa se sa ukupnim brojem akcija koje je u Montenegroprometu imao Mitrović, fondovi iz Banjaluke VB i Aktiva invest, kao i udio koji je imala kompanija Gradnjapromet.J.V.
Povrijeđeno pravo svojine
Pozivajući se na razne uredbe, odluke i zakonska akta učesnici u ovim radnjama, uz logistiku predstavnika državnih institucija zanemarili su osnovna prava građana kada je u pitanju prava svojine. O kakvom se pravnom poslu radi, ko su akteri tih krivičnih radnji i koliko su manjinski akcionari bili obaviješteni o ovim radnjama ili u njima učestvovali, govori i činjenica da mnogi od njih ni danas ne znaju ko je povrijedio njihova prava svojine, ili o tome da su bilo kakva sredstva uplaćena na njihovo ime u bilo kojoj banci, po kom osnovu ili u kom iznosu, kazali su manjinski dioničari.
Oni su istakli da je CDA je prihvatila formalno oglašavanje, a da prethodno nije utvrđeno da li su oni obaviješteni o tome da su se stekli uslovi za preuzimanje njihovih akcija, o tome da su dionice preuzete, kao ni po kojoj cijeni i kom osnovu je to urađeno.