Uprkos brojnim najavama da će se svake godine hotelski kapaciteti širiti zvanični podaci Ministarstva turizma pokazuju da je i dalje u Crnoj Gori van funcije 20 hotela sa 5,3 hiljade ležajeva.
Prema podacima tog ministarstva za 2015, za godinu dana ništa se nije uradilo kako bi se unaprijedilo stanje u oblasti turizma. Broj hotela koji rade i ležajeva su ostali isti, kao i broj zatvorenih hotela. Resorni ministar Branimir Gvozdenović je prilikom otvaranja hotela Palmon bej najavio otvaranje još 76 hotela u narednih pet godina. Međutim, situacija nije baš tako sjajna. U ovoj godini, otvorena su dva mala hotela, a za ljeto, ako je vjerovati najavama biće otvorena četiri nova hotela sa pet zvjezdica.
Međutim, prema izvještaju o stanju uređenja prostora u 2015. godini , u prošloj godini nije otvoren nijedan novi hotel.
-Ukupan broj hotela u Crnoj Gori je 373 sa kapacitetom od 39,6 hiljada ležajeva. Planskom dokumentacijom predviđena je izgradnja novih 130 hotela, kategorije četiri i pet zvjezdica. U hotelima od tri do pet zvjezdica nalazi se 23.056 kreveta. Sa pet zvjezdica je sedam hotela,sa četiri zvjezdice 106, sa tri 137,sa dvije 92 i sa jednom zvjezdicom 38 hotela. Najviše ležajeva ima u hotelima sa četiri zvjezdice 12.799, dok u hotelima sa pet zvjezdica nema ni hiljadu – piše u izvještaju o stanju uređenja prostora za 2015. godinu.
Ni po pitanju zatvorenih hotela ništa se nije promjenilo, ali ni preduzelo.
-Van funkcije je 20 hotela sa 5,3 hiljade ležajeva. Od ukupnih kapaciteta u obalnom području van funkcije je sedam velikih hotela sa 3,7 hiljada ležajeva, a u sjevernom dijelu van funkcije je 13 hotela kapaciteta 1,65 hiljada. Procijenjeno je da država zbog neaktivnosti ovih kapaciteta godišnje gubi oko 30 miliona eura prihoda, oko osam miliona direktnih prihoda po osnovu PDV-a, poreza i doprinosa i dvije i po hiljade radnih mjesta. Bez visoko kvalitetnih smještajnih kapaciteta, i to prije svega hotela sa četiri i pet zvjezdica, kao nosilaca turističke ponude svake destinacije, nemoguće je uspostaviti kvalitetni i održivi turizam – navedeno je u izvještaju.
Godinama unazad na Primorju ne rade hoteli As u Budvi, Mediteran i Galeb u Ulcinju, Fjord u Kotoru, dok su na sjeveru van funkcije hoteli Onogošt u Nikšiću, Piva u Plužinama, Šavnik u Šavniku, Jezera, Durmitor i Planinka na Žabljaku... Dodatni problem je što država malo radi na tome da se ti hoteli stave u funkciju.
Član Odbora za turizam Danko Šarančić (SNP) kaže da takvo stanje ni malo ne iznenađuje imajući u vidu da Vlada nije pokazala ozbiljnost prilikom sklapanja ugovora.
- Na to je SNP upozoravao sve ove godine. Ovakvo stanje u turizmu je rezultat katastrofalno loše ekonomske politike Vlade. Loše privatizacije su dovele do ovakvogs stanja. Došlo je vrijeme da se ugovori počnu praviti sa ozbiljnim investitorima, treba na sve moguće načine provjeriti takve ugovore, bonitet kompanija sa kojima se sklapaju. Do sada su sklapani samo ugovori koji su bili u korist pojedinaca a ne države i građana – rekao je Šarančić.
On ocjenjuje da ozbiljnost investitora sa kojima se sklapa ugovor svjedoči o ozbiljnosti Vlade.
- Vidimo da u ovim slučajevima naša Vlada to nije pokazala. Do sada smo imali investitore sa egzotičnih ostrva, sa of šor kompanija. Hoteli su nam porušeni, neki su zatvoreni i to je realno stanje. Od priče da budemo elitna turistička destinacija danas nemamo ništa. Jug barem nešto ima, na sjeveru nemamo nijedan pristojan hotel iako postoji izvanredan turistički potencijal – zaključuje Šarančić.
D.M.-B.Ma.
Prosječna cijena sobe 212 eura
Prema istraživanju „Uticaj turističkih smještajnih kapaciteta na ekonomiju državne i lokalne zajednice“ koju je priredio Horvat HTL 2009. godine, period poslovanja hotela sa pet zjezdica je 10,7 mjeseci, a hotela sa dvije i jednom zvjezdicom 5,6 mjeseci, piše u izvještaju. Kada je riječ o cijenama, istraživanje je pokazalo da prosječna cijena sobe na godišnjem nivou u hotelima sa pet zvjezdica iznosi 212 eura, hotelima sa četiri zvjezdice 85 eura, a sa tri 54 eura.
)){kind=small}
